Britanski znanstvenici s University of Nottingham otkrili su da popularni lijekovi znani kao antikolinergici, koji se koriste za liječenje brojnih stanja, od problema s mokraćnim mjehurom do Parkinsonove bolesti i depresije, mogu povećati rizik od razvoja demencije.
Rezultati nove studije pokazali su da poremećaj srčanog ritma znan kao fibrilacija atrija može povećati rizik od demencije čak i kod ljudi koji nisu imali moždani udar. Fibrilacija atrija je najčešči oblik aritmije, koji pogađa 2,7 do 6,1 milijuna odraslih osoba u SAD-u.
Uz pomoć naprednih laboratorijskih testova pokazalo se da su visoke razine priona, infektivnih proteina, povezane s ranom pojavom Alzheimerove bolesti. Prioni su povezani s tau proteinima i amiloidnim plakovima koji su tipični za Alzheimerovu bolest.
Čak je i tjelesna aktivnost blagog intenziteta povezana s većim volumenom mozga i zdravim starenjem mozga, ukazuje nova studija. Smatra se da značajni dokazi upućuju na to da redovita tjelesna aktivnost može spriječiti slabljenje kognitivnih sposobnosti i demenciju. Naime, aktivni pojedinci imaju niže metaboličke i vaskularne čimbenike rizika, a ti čimbenici rizika mogu objasniti njihovu sklonost ka zdravom starenju mozga. Međutim, razine specifične aktivnosti koje su optimalne za prevenciju demencije ostale su nejasne.
Smanjene kapilare u stražnjem dijelu oka mogu biti novi, neinvazivni način dijagnosticiranja ranog kognitivnog oštećenja, koje prethodi Alzheimerovoj bolesti, ukazuje nova studija.
Znanstvenici su po prvi put identificirali dvije, iznimno rijetke genetske varijante povezane s Alzheimerovom bolešću, jednu na NOTCH3 genu, a drugu na TREM2 genu, pokazala je nova studija.
Izgleda da što neka žena ima manji broj menstruacija tijekom života, to je njen rizik od demencije veći, ukazuje nova studija provedena na gotovo 16.000 žena. Naime, žene koje su dobile prvu menstruaciju u dobi od 16 godina ili kasnije, imale su 23 posto veći rizik od demencije nego žene koje su prvu menstruaciju dobile u ranijoj dobi.
Oboljeli od Alzheimerove bolesti koji koriste antiepileptičke lijekove, imaju dvostruko veći rizik od upale pluća u odnosu na pacijente s Alzheimerovom bolešću koji ne uzimaju antiepileptike, ukazuje istraživanje provedeno u Finskoj.
Rezultati studije u kojoj je sudjelovalo 262.349 osoba u dobi od 50 i više godina, pokazali su da osobe s kroničnim parodontitisom imaju 6 posto veći rizik od demencije nego osobe bez parodontitisa.
Poznato je da velik broj žena uzima hormonsku terapiju kako bi ublažile neke od zabrinjavajućih simptoma menopauze, kao što su valovi vrućine i noćno znojenje. No, rezultati novog istraživanja ukazuju da hormonska terapija također može povećati rizik od Alzheimerove bolesti.
