Prema rezultatima novog istraživanja u kojem je sudjelovalo 700 žena, izgleda da su žene starije životne dobi koje uzimaju dodatke kalcija kako bi prevenirale osteoporozu izložene dvostruko većem riziku od razvoja demencije. To posebice vrijedi za žene koje imaju oslabljeni protok krvi u mozgu, cerebrovaskularnu bolest, poput moždanog udara.

Primjena duboke moždane stimulacije (DBS) kod pacijenata s blagim oblikom Alzheimerove bolesti može povećati moždani metabolizam glukoze te u nekih pacijenata usporiti kognitivno propadanje, ukazuje nova studija.

Poznato je da su osobe s poremećajem srčanog ritma znanim kao fibrilacija atrija izložene većem riziku od razvoja demencije, no nova studija je pokazala da ukoliko one uzimaju i antitrombotik varfarin, tada je rizik od demencije još i veći.

Istraživanje provedeno u Nizozemskoj na više od 3.300 ispitanika u dobi od 55 i više godina, pokazalo je da u nekim slučajevima pogoršanje simptoma depresije u starijih osoba, može ukazivati na ranu fazu demencije.

Rezultati istraživanja provedenog u Danskoj ukazuju da bi rozaceja (rosacea) mogla biti povezana s većim rizikom od demencije i Alzheimerove bolesti. No, oboljeli od rozaceje ne bi trebali previše brinuti zbog toga jer činjenica da netko ima rozaceju ne znači automatski da će oboljeti i od Alzheimerove bolesti.

Osobe starije životne dobi koje redovito prakticiraju umjereno do intenzivno vježbanje mogu sačuvati svoje mentalne sposobnosti tijekom narednih pet godina u odnosu na starije osobe koje lagano vježbaju ili uopće ne vježbaju. Naime, pokazalo se da je u prosjeku, u manje aktivnih starijih osoba, mozak izgledao 10 godina "stariji" nego u osoba koje su redovito vježbale.

Konzumiranje borovnica može poboljšati vještine razmišljanja i pamćenja u starijih odraslih osoba s blagim kognitivnim oštećenjima, ukazuje nova studija. Naime, uočeno je da konzumiranje borovnica poboljšava semantički pristup za 72 posto te vizualno-prostorno pamćenje za 13 posto.

Njemačko istraživanje je pokazalo da su osobe u dobi od 75 ili više godina koje redovito uzimaju inhibitore protonske pumpe (IPP), lijekove za ublažavanje žgaravice, izložene 44 posto većem riziku od razvoja demencije.

Prema rezultatima kanadskog istraživanja, izgleda da cerebrovaskularna bolest za koju se zna da može ograničiti cirkulaciju krvi u mozgu, ima važnu ulogu u razvoju psihoza kod pacijenata s Alzheimerovom bolesti.

Znanstvenici iz Južne Koreje su razvili molekulu pod nazivom EPPS, koja se u laboratorijskom istraživanju provedenom na miševima pokazala učinkovitom u uklanjanju amiloidnih plakova iz mozga. Inače, poznato je da se nakupljanje amiloidnih plakova u mozgu povezuje s nastankom Alzheimerove demencije. Kako demencija napreduje tako se sve više amiloidnih plakova nakuplja u mozgu.