Istraživanje koje su proveli američki znanstvenici s University of Pennsylvania pokazalo je da jedan sat spavanja poslijepodne, može pružiti mentalni poticaj za starije osobe. Naime, pokazalo se da je dodatno dnevno spavanje povezano s poboljšanjem pamćenja i jasnijim razmišljanjem.
Osobe starije životne dobi koje prakticiraju mediteransku prehranu imaju zdraviji mozak od osoba koje ju ne prakticiraju, ukazuje studija koju su proveli škotski znanstevnici s University of Edinburgh na 967 ispitanika čija je prosječna životna dob bila oko 70 godina.
Analiza 22 studije pokazala je da je prisutnost albuminurije povezana s većim rizikom od slabljenja kognitivnih funkcija i demecijom. Inače, neka prethodna istraživanja su također ukazivala na vezu između renalne disfunkcije i kognitivnih oštećenja.
Istraživanje koje je analiziralo podatke od 400.000 pacijenata pokazalo je da uzimanje statina može značajno smanjiti rizik od razvoja Alzheimerove demencije, i to čak za 12 do 15 posto. Smatra se da statini djeluju na interakciju između kolesterola, koji je reguliran statinima, i beta-amiloida, koji ima važnu ulogu u nastanku demencije.
Proteinski fragmenti koji tvore plak u mozgu kod oboljelih od Alzheimerove bolesti također mogu ukrutiti srčani mišić i na taj način povećati rizik od zatajivanja srca, ukazuje nova studija. Proteinski fragmenti su znani kao beta amiloid. Ispitivanja uzroka tkiva srca pokazali su da srce oboljelih od Alzheimerove bolesti ima povišenu razinu beta amiloida.
Prema rezultatima istraživanja koje je objavljeno u medicinskom časopisu Frontiers in Aging Neuroscience, izgleda da oboljeli od Alzheimerove bolesti mogu poboljšati svoje pamćenje i sposobnost razmišljanja uzimanjem probiotika.
Izgleda da osobe starije životne dobi koje imaju određene probleme s pamćenjem i razmišljanjem mogu pomoću tjelovježbe spriječiti pogoršanje problema, ukazuje novo istraživanje u kojem je sudjelovalo 70 ispitanika prosječne dobi od 74 godine. U istraživanje su bile uključene osobe koje su imale vaskularna kognitivna oštećenja koja predstavljaju drugi najčešći uzrok demencije nakon Alzheimerove bolesti.
Prema rezultatima istraživanja provedenog u Nizozemskoj na oko 6.000 ispitanika, čini se da postoji povezanost između naglih padova arterijskog krvnog tlaka nakon ustajanja, stanja koje je poznato kao ortostatska hipotenzija, i povećanog rizika od demencije.
Povišeni krvni tlak (hipertenzija), osobito u srednjim godinama, može povećati rizik od demencije, upozorava u svom novom priopćenju American Heart Association. Inače, od demencije boluje oko 30 do 40 milijuna ljudi širom svijeta, a očekuje se da će se do 2050. godine taj broj utrostručiti.
Prema prvim rezultatima II. faze kliničkih ispitivanja lijek aducanumab se pokazao uspješnim u uklanjanju amiloidnih plakova iz mozga koji su karakteristični za Alzheimerovu bolest. Iako spomenuti rezultati znače prekretnicu u liječenju Alzheimerove bolesti, znanstvenici su oprezni obzirom da se lijek aducanumab nalazi u ranoj fazi kliničkih ispitivanja.
