Znanstvenici iz Južne Koreje su razvili molekulu pod nazivom EPPS, koja se u laboratorijskom istraživanju provedenom na miševima pokazala učinkovitom u uklanjanju amiloidnih plakova iz mozga. Inače, poznato je da se nakupljanje amiloidnih plakova u mozgu povezuje s nastankom Alzheimerove demencije. Kako demencija napreduje tako se sve više amiloidnih plakova nakuplja u mozgu.

Hormonska terapija za rak prostate može u muškaraca značajno povećati rizik za razvoj Alzheimerove bolesti, ukazuje nova studija. Naime, pokazalo se da pacijenti koji dobivaju androgen deprivacijsku terapiju za rak prostate imaju dva puta veći rizik od Alzheimerove demencije nego pacijenti koji ne dobivaju hormonsku terapiju. Rizik od Alzheimerove bolesti se dodatno povećava ukoliko se hormonska terapija prima dulje od godinu dana.

Osobe starije životne dobi koje sve sporije hodaju mogu imati veće količine amiloidnih plakova u mozgu, posebice u putamenu, koji je važan za motoričke funkcije, ukazuje nova studija. Inače, poznato je da se nakupljanje amiloidnih plakova u mozgu povezuju s razvojem Alzheimerove demencije.

Laboratorijsko istraživanje provedeno na životinjama pokazalo je da amiloidni plakovi koji se već dulje vrijeme povezuju s nastankom Alzheimerove demencije također mogu usporiti protok krvi u mozgu.

Britansko istraživanje koje su proveli znanstvenici s King's College London pokazalo je da online igrice za pamćenje i rasuđivanje mogu pomoći osobama starije životne dobi da sačuvaju oštar um, što im je od velike pomoći u izvršavanju svakodnevnih aktivnosti.

Prema rezultatima istraživanja provedenog u Njemačkoj, Alzheimerova demencija se može dijagnosticirati pomoću testa virtualne stvarnosti 10-tak godina prije njenog početka. Naime, pokazalo se da se osobe koje imaju veći genetski rizik od Alzheimerove bolesti mogu prepoznati po njihovoj izvedbi na testu virtualne stvarnosti.

Nizozemsko istraživanje je pokazalo da pojačana funkcija štitne žlijezde, čak i kada je unutar normalnog raspona, može povećati rizik od razvoja demencije. Smatra se da laboratorijsko mjerenje funkcije štitnjače može pomoći u probiru i predviđanju rizika od demencije.

Mogućnost prijenosa Alzheimerove bolesti kirurškim zahvatom ili nekim drugm medicinskim postupkom otvorena je od strane britanskih znanstvenika s University College London koji se bave proučavanjem prionskih bolesti.

Prema rezultatima nove studije, mjerenjem razine kortizola u slini, može se otkriti slabljenje kognitivnih funkcija u zdravih osoba starije životne dobi. Naime, otkriveno je da su povišene razine kortizola u slini tijekom večeri, povezane s manjim ukupnim volumenom mozga, posebice sive tvari mozga, i slabljenjem kognitivnih funkcija kod starijih osoba koje nemaju demenciju.

Povišena razina šećera u krvi povezana s predijabetesom može povećati rizik od razvoja Alzheimerove demencije, ukazuje nova studija. Naime, pokazalo se da osobe kasne srednje životne dobi koje su imale inzulinsku rezistenciju, imaju lošije rezultate na testovima pamćenja.