Ljudi izloženi visokim razinama onečišćenja zraka povezanog s prometom imaju veću vjerojatnost da će imati više amiloidnih naslaga u mozgu, stanja povezanog s Alzheimerovom bolešću, otkriva nova studija.
Novi način procjene proteina u krvi osobe mogao bi predvidjeti vjerojatnost razvoja demencije više od desetljeća kasnije, ukazuje nova studija. Naime, istraživanje je otkrilo veze između demencije i proteina plazme, koji su poznati kao GFAP, NEFL, GDF15 i LTBP2. Rezultati istraživanja bi mogli dovesti do onoga što znastvenici nazivaju "ultra ranim otkrivanjem" moždanih promjena koje mogu dovesti do ozbiljnih kognitivnih problema.
U nedavno objavljenoj studiji talijanski znanstvenici s Istituto di Ricerche Farmacologiche Mario Negri IRCCS u suradnji s znanstvenicima s Politecnico di Milano pokazali su da inovativni nanovektor (nanogel), kojeg su razvili, može isporučiti protuupalne lijekove na ciljani način u glijalne stanice koje su aktivno uključene u evoluciju ozljede leđne moždine, stanja koje dovodi do paraplegije ili kvadriplegije.
Istraživanja pokazuju da su starije odrasle osobe koje su imale SARS-CoV-2 infekcije izložene većem riziku od kognitivnog pada u usporedbi sa zdravim odraslim osobama ili osobama s drugim respiratornim bolestima. Neurobiološke studije također su otkrile da SARS-CoV-2 može potaknuti imunološku disregulaciju, upalu u središnjem živčanom sustavu i autoimune reakcije koje mogu pogoršati i ubrzati neurodegenerativna stanja.
Resveratrol, koji se obično nalazi u crvenom grožđu i njegovim derivatima (npr. crno vino), prirodni je fenolni spoj koji pripada obitelji stilbena. Opsežna pretklinička istraživanja metabolita otkrila su njegova snažna protuupalna, antineurodegenerativna, antioksidativna svojstva i svojstva protiv starenja. To je uobičajeni spoj koji sintetizira više od 70 poznatih biljnih vrsta kao mehanizam odgovora na stres.
Nečiji izgledi za dijagnozu demencije gotovo su se utrostručili u prvoj godini nakon moždanog udara, pokazuje novo istraživanje. Ovaj skok rizika od demencije nakon moždanog udara s vremenom se smanjuje, ali se nikada ne vraća na razine prije moždanog udara.
Propuštena ili nedijagnosticirana ciroza jetre može biti faktor rizika za kognitivni pad, ukazuju rezultati nove studije. Naime, u ovoj kohortnoj studiji koja je uključivala 177.422 veterana s dijagnozom demencije, visok Fibrosis-4 rezultat koji ukazuje na uznapredovalu fibrozu jetre do ciroze jetre primijećen je kod 5% do 10% pacijenata koji prethodno nisu imali dijagnozu ciroze jetre.
Alzheimerova bolest je neurodegenerativna bolest koju karakteriziraju progresivni kognitivni poremećaji koji utječu na svakodnevni život i funkcioniranje. Ova kognitivna oštećenja utječu na sposobnosti kao što su donošenje odluka, pamćenje, rješavanje problema, razmišljanje i pokretljivost, često praćena drastičnim promjenama osobnosti. Kognitivni pad se pripisuje stvaranju amiloidnih plakova i hiperfosforilaciji tau neurofibrilarnih čvorova, što također dovodi do upale.
Istraživanja uloge vitamina D u Alzheimerovoj bolesti ukazuju na potencijalnu uključenost u modulaciju amiloidnih beta (Aβ) plakova, ključnog čimbenika u patologiji Alzheimerove bolesti. Također, postoje dokazi koji pokazuju da bi vitamin D mogao pružiti neuroprotekciju protiv Aβ-inducirane tau hiperfosforilacije.
Starenje je povezano s promjenama u ponašanju i kognitivnim funkcijama, s padom izvršne funkcije, globalnog pamćenja, svakodnevnih životnih vještina i raspoloženja. Dokazi upućuju na prehranu kao značajan promjenjivi čimbenik u ublažavanju kognitivnog opadanja povezanog sa starenjem, a razne studije su otkrile neurokognitivne zdravstvene prednosti različitih komponenti hrane.
