Čini se da neki lijekovi protiv dijabetesa smanjuju rizik da ljudi s dijabetesom tipa 2 razviju demenciju ili Alzheimerovu bolest, ukazuje pregled 16 znanstvenih radova.
Nova studija sugerira da snižavanje sistoličkog krvnog tlaka ispod klinički sigurnog praga od 120 mmHg tijekom vremena može proizvesti zdravstvene prednosti protiv demencije u kasnoj životnoj dobi. Inače, hipertenzija je jedan od najpromjenjivijih čimbenika rizika za demenciju.
Nova studija pokazala je da tjelovježba visokog intenziteta može potaknuti kogniciju kod zdravih starijih osoba, a ne samo odgoditi kognitivni pad. Šest mjeseci intervalnog treninga visokog intenziteta bilo je dovoljno za spomenuti učinak.
Prema rezultatima nove studije, osobe s dijabetesom tipa 2 koje se liječe agonistima GLP-1 imaju smanjen rizik od razvoja demencije. Lijekovi poznati kao GLP-1 agonisti ili GLP-1 analozi postali su sve popularniji u liječenju dijabetesa tipa 2 i pretilosti jer pomažu u kontroli šećera u krvi, potiču gubitak težine i štite srce.
Kurkumin je hidrofobni polifenol koji pokazuje niz bioloških svojstava, uključujući protuupalne, antioksidativne, antiproliferativne, antikancerogene, imunomodulatorne, antimikrobne, antidijabetičke i neuroprotektivne funkcije.
Osobe koje jedu više ultraprerađene hrane poput bezalkoholnih zaslađenih pića, čipsa i kolačića mogu imati veći rizik od problema s pamćenjem i razmišljanjem te moždanog udara od onih koji jedu manje prerađene hrane, ukazuje nova studija.
Klimatske promjene vjerojatno će čak pogoršati stanja mozga kao što su moždani udar, migrena, Alzheimerova bolest, epilepsija i multipla skleroza, upozorava analiza 332 studije. Potencijalni učinci klimatskih promjena vjerojatno će biti značajni na niz neuroloških stanja.
Mladi ljudi s dijabetesom mogu imati znatno veći rizik od razvoja Alzheimerove bolesti kasnije u životu, ukazuje nova studija. Naime, uočena je prisutnost specifičnih biomarkera u krvi koji ukazuju na rane znakove neurodegeneracije i Alzheimerove bolesti (AD) kod mladih ljudi s dijabetesom u mladosti.
Proteinska neravnoteža koja povećava ekscitabilnost moždanih stanica može objasniti zašto osobe s Alzheimerovom bolešću koje također imaju epileptičke napadaje pokazuju brže kognitivno opadanje od onih koji nemaju napadaje.
Jednostavan test krvi mogao bi omogućiti liječnicima da utvrde je li neka osoba izložena većem riziku od moždanog udara ili kognitivnog oštećenja tijekom života, ukazuje nova studija.
