Kardiovaskularne bolesti i demencija veliki su javnozdravstveni izazovi koji značajno opterećuju i zdravstvo i društvo. Nova studija pokazuje da je dugotrajna upotreba uobičajenih kardiovaskularnih lijekova povezana s manjim rizikom od demencije kasnije u životu.

Rezultati nove studije pokazali su da sjemenke divlje žižule mogu smanjiti starenje mozga i poboljšati kognitivne funkcije u modelima neurodegenerativnih bolesti.

Nedovoljne razine magnezija i kalcija mogu ubrzati kognitivni pad kod starijih odraslih osoba, ukazuju rezultati kliničkog ispitivanja kojeg su proveli poljski znanstvenici.

Polifarmacija, koja se obično definira kao uzimanje pet ili više lijekova dnevno, značajan je zdravstveni problem koji utječe na više od 30% starijih odraslih osoba. Povezan je s lošim zdravstvenim ishodima poput padova, interakcija lijekova, hospitalizacija pa čak i smrti. Starije odrasle osobe imaju povećan rizik od polifarmacije ako imaju više kroničnih stanja

Alzheimerovu bolest karakterizira progresivni gubitak živčanih stanica što dovodi do pada pamćenja i kognicije. U novom istraživanju znanstvenici su identificirali specifične inhibitore koji bi mogli spriječiti gubitak živčanih stanica. Smatra se, da ovi rezultati otvaraju nove istraživačke puteve u potrazi za terapijama koje bi mogle zaustaviti ili spriječiti oštećenja mozga do kojih dolazi kod Alzheimerove bolesti.

Čini se da sleep apneja povećava izglede osobe za razvoj demencije, a učinak je izraženiju u žena, otkriva nova studija. Ove potencijalne štete uzrokovane sleep apnejom, od kojih mnoge ugrožavaju kognitivnu izvedbu, naglašavaju važnost rane dijagnoze i liječenja sleep apneje.

Revolucionarno istraživanje koje su proveli znanstvenici s Florida State University's Gut Biome Lab otkrilo je potencijalnu vezu između infekcije uzrokovane crijevnim bakterijama i napredovanja Alzheimerove bolesti.

Tri česte kardiovaskularne bolesti u odraslih - zatajenje srca, fibrilacija atrija i koronarna bolest srca - povezane su s kognitivnim oštećenjem i povećanim rizikom od demencije.

Rezultati nove studije pokazali su da je pacijentima koji su uzimali heparin u prosjeku Alzheimerova bolest dijagnosticirana kasnije od onih koji nisu uzimali spomenuti lijek. Smatra se da heparin inhibira specifične štetne učinke proteina ApoE, koji se povezuje s napredovanjem Alzheimerove bolesti.

Nova studija otkriva da stalna usamljenost uzima danak na starenje mozga i značajno povećava izglede osobe za demenciju. Naime, studija je pokazala da je usamljenost povezana s 31% povećanjem vjerojatnosti da će osoba razviti bilo koji oblik demencije. Usamljenost je također povećala šanse za kognitivno oštećenje kod ljudi za 15%.