Dijabetes je nezarazna kronična bolest koju karakteriziraju trajno visoke razine glukoze u krvi. U nekim slučajevima dijabetes se može razviti zbog nezdravog načina života, uključujući neadekvatnu prehranu i nedostatak tjelesne aktivnosti; stoga se pretilost smatra glavnim čimbenikom rizika za nastanak dijabetesa.

Unatoč nedavnom napretku u antidijabetičkom liječenju, značajan dio pacijenata i dalje ima suboptimalnu kontrolu glikemije. Među raznim novim strategijama za kontrolu glikemije, ciljanje na crijevnu mikrobiotu putem probiotika i drugih terapeutika predloženo je kao novi pristup upravljanju dijabetesom.

Više studija sugerira da bi konzumacija umjerenih količina vitamina C, vitamina E i beta-karotena mogla biti dovoljna za smanjenje rizika od dijabetesa tipa 2, bez dodatne koristi pri većoj konzumaciji.

U nedavno objavljenoj studiji znanstvenici su procijenjivali povezanost između majčinog dijabetesa i rizika od poremećaja pažnje/hiperaktivnosti (ADHD) kod potomstva. ADHD je neurorazvojni poremećaj karakteriziran impulzivnošću, hiperaktivnošću i nepažnjom. Globalno, 2% do 7% djece ima ADHD.

Pretjerana konzumacija alkohola može kod odraslih osoba srednje životne dobi povećati rizik od razvoja dijabetesa tipa 2, ukazuju rezultati nove studije. 

Veganska prehrana s niskim udjelom masti bogata voćem, povrćem, žitaricama i grahom, smanjuje potrebe za inzulinom i poboljšava osjetljivost na inzulin i kontrolu glikemije kod osoba s dijabetesom tipa 1, pokazuju rezultati nove studije.

Jedan od vodećih uzroka smrtnosti u svijetu su kardiovaskularne bolesti, pri čemu je lipoprotein niske gustoće (LDL) kolesterol glavni čimbenik rizika za aterosklerotsku kardiovaskularnu bolest.

Došlo je do preraspodjele rizika od arterijske bolesti kod dijabetesa tipa 1 i dijabetesa tipa 2. Rizici od srčanog udara i moždanog udara značajno su smanjeni, dok su komplikacije na perifernijim krvnim žilama porasle u relativnoj važnosti, ukazuju rezultati nove studije.

Dijabetes tipa 2 je ozbiljna metabolička bolest koju karakterizira smanjeno izlučivanje ili poremećeno djelovanje inzulina i posljedično povećanje razine glukoze u krvi (hiperglikemija). Inzulinska rezistencija i disfunkcija beta-stanica gušterače dva su glavna obilježja bolesti.

Novo laboratorijsko istraživanje provedeno na miševima nudi uvid u ono što se događa na molekularnoj razini što bi moglo uzrokovati da ljudi s dijabetesom razviju Alzheimerovu bolest.