Što je prehrana?

Prehrana je značajan čimbenik okoline čiji se utjecaj na zdravlje očituje tijekom čitavog života pojedinca. Hrana osigurava energiju potrebnu za rast, za tjelesnu aktivnost i ostale tjelesne funkcije (npr. disanje, kontrolu tjelesne temperature, mentalni rad, cirkulaciju, probavu). Hranom unosimo tvari koje izgrađuju i održavaju tijelo, pridonose održavanju tjelesne i mentalne kondicije, te poboljšavaju otpornost prema bolestima.

Elementi prehrane koje tijelo koristi zovu se nutrijenti.

Bitne su tri osnovne funkcije koje imaju nutrijenti: 

• opskrba tijela energijom
• osiguranje fizičkog rasta i razvoja stanica
• zaštita tijela.

Ako jedan ili više nutrijenata stalno nedostaje u prehrani, s vremenom se mogu razviti ozbiljne bolesti, pa čak i smrt. Primjerice, bez određenih nutrijenata u točnim količinama pojedinac može oslijepiti, postati sterilan ili mentalno zaostao. Kosti mogu postati krhke i pucati, može se razviti iritacija kože, a kosa i nokti mogu ispasti.

Nutrijenti se mogu klasificirati u dvije osnovne kategorije:

• makronutrijenti
• mikronutrijenti

Makronutrijenti (ugljikohidrati, masti i bjelančevine) i voda prisutni su u hrani u najvećem udjelu. Ugljikohidrati i masti opskrbljuju stanice tijela energijom, dok su bjelančevine (proteini) potporna snaga stanicama i tkivima za njihovu izgradnju. Definirana je točno određena količina makronutrijenata u zdravoj prehrani: 45-65% ugljikohidrata, 20-35% masti i 10-35% proteina. Voda ne pridonosi energiji, ali je osnovna kao medij u kojem se odvijaju sve kemijske reakcije u tijelu, a presudna je i za regulaciju tjelesne temperature.

Mikronutrijenti (vitamini, minerali, elementi u tragovima) se nalaze u vrlo malim količinama u tijelu, čak u miligramskim i mikrogramskim količinama. Kao ni voda, mikronutrijenti ne pridonose energiji stanica i organizma, ali su u dovoljnim količinama nužni za funkcioniranje važnih tjelesnih procesa. Iako su potrebne količine često veoma male, većina mikronutrijenata smatra se esencijalnim nutrijentima, nezamjenjivima za tjelesne procese. Osim toga, većinu mikronutrijenata sam organizam ne može proizvesti, nego ih se mora osigurati iz hrane.

Nutrijente se također može podijeliti prema važnosti u ljudskom tijelu:

• Esencijalni elementi su supstancije nužne za zdravlje, a koje se moraju unijeti u organizam hranom jer ih sam organizam ne može proizvesti ili ih ne može proizvesti u dovoljnim količinama. Primjerice, organizam ne proizvodi vitamin C koji mu je potreban za zdrave zube, zubno meso, otpornost na infekcije, poboljšanje apsorpcije željeza i mnoge druge funkcije.
• Neesencijalni elementi su prijeko potrebni za zdravlje, ali ih proizvodi i sam organizam. Tu su uključeni kolin, beta-karoten, neke aminokiseline i druge supstancije.
• Uvjetno esencijalni elementi su elementi koje proizvodi sam organizam i nije nužno da ih se uzme iz hrane. Međutim, u vrijeme bolesti i ozljeda dopuna tim elementima kroz prehranu može biti nužna. Primjerice, koncentracija derivata jedne od aminokiselina u tijelu, karnitina, nužnog za metabolizam masti, smanjuje se u stanju ozljede. U vrijeme oporavka dodatak karnitina može biti koristan.