Osobe s rijetkim genetskim varijantama povezanim s degenerativnim poremećajima mozga poput Parkinsonove bolesti imaju povećan rizik od razvoja amiotrofične lateralne skleroze (ALS), otkriva nova studija.
Alzheimerova bolest, Parkinsonova bolest i drugi neurološki poremećaji mogu se promatrati kao bolesti "prljavog mozga", gdje se mozak bori da očisti štetni otpad. Starenje je ključni čimbenik rizika jer se, kako starimo, sposobnost našeg mozga da ukloni nakupine toksičnih tvari usporava. Međutim, novo istraživanje pokazalo je da je moguće preokrenuti učinke povezane sa starenjem i obnoviti proces čišćenja otpada u mozgu.
Rezultati nove studije sugeriraju da su promijenjena sinteza i metabolizam kolesterola zajedničke značajke većine istraživanih neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove bolesti, Huntingtonove bolesti i Parkinsonove bolesti.
Prema rezultatima nove studije, ljudi s visokom razinom tjelesne masti pohranjene na trbuhu ili rukama mogu imati veću vjerojatnost da će razviti bolesti poput Alzheimerove i Parkinsonove nego ljudi s niskom razinom masnoće na tim područjima.
Anksioznost bi mogla biti rani znak upozorenja za Parkinsonovu bolest, otkriva nova studija. Ljudi s anksioznošću imaju barem dvostruko veći rizik od razvoja Parkinsonove bolesti u usporedbi s onima bez poremećaja raspoloženja, pokazuju rezultati.
Njemački znanstvenici razvili su jednostavan test krvi koji koristi umjetnu inteligenciju (AI) za predviđanje Parkinsonove bolesti do sedam godina prije pojave simptoma Parkinsonove bolesti. Parkinsonova bolest je najbrže rastući neurodegenerativni poremećaj u svijetu i trenutno pogađa gotovo 10 milijuna ljudi diljem svijeta.
Kurkumin je hidrofobni polifenol koji pokazuje niz bioloških svojstava, uključujući protuupalne, antioksidativne, antiproliferativne, antikancerogene, imunomodulatorne, antimikrobne, antidijabetičke i neuroprotektivne funkcije.
Kofein se povezuje sa smanjenim rizikom od razvoja Parkinsonove bolesti, no nova studija ukazuje da kava možda nije najbolji izbor za ljude kojima je već dijagnosticiran ovaj poremećaj. Naime, čini se da konzumacija kofeina otupljuje sposobnost mozga da koristi dopamin, neurotransmiter koji leži u srcu simptoma Parkinsonove bolesti.
I upalna bolest crijeva (IBD) i Parkinsonova bolest (PD) kronična su upalna stanja, a neki znanstvenici pretpostavljaju zajednički put za oboje koji uključuje gen LRRK2. Nedavna studija ispitala je rijetke varijante gena pronađene kod ljudi s oba ova stanja u pokušaju da se identificiraju genetske podloge koje su im zajedničke.
Obilježje Parkinsonove bolesti je agregacija α-sinukleina, za koji se smatra da se širi između neurona i doprinosi patogenezi Parkinsonove bolesti. Jedna od prvih terapijskih opcija za ciljanje agregiranog α-sinukleina bilo je monoklonsko protutijelo prasinezumab, koje je ispitivano u kliničkim ispitivanjima faze II među pacijentima s ranim stadijem Parkinsonove bolesti koji su bili dio studije PASADENA.
