Izgleda da uobičajena bakterija crijeva koja doprinosi zdravlju probavnog sustava može usporiti, pa čak i preokrenuti, stvaranje alfa-sinukleina, proteina koji je povezan s Parkinsonovom bolesti, ukazuje nova studija.
Rezultati nove studije ukazuju da je češća uporaba oralnih antibiotika povezana s povećanim rizikom od Parkinsonove bolesti. Najveća povezanost uočena je kod primjene antibiotika širokog spektra te antibiotika koji djeluju na anaerobne bakterije.
Prema rezultatima nove studije, ponašanje imunoloških stanica u krvi toliko je različito kod pacijenata s Parkinsonovom bolešću da bi primjena terapije koja može regulirati imunološki sustav mogla zaustaviti propadanje mozga.
Laboratorijsko istraživanje provedeno na štakorima pružilo je dokaze da Parkinsonova bolest migrira iz crijeva u mozak i srce. Inače, za Parkinsonovu bolest karakteristično je sporo propadanje mozga usljed nakupljanja proteina alfa-sinukleina i naknadnog oštećenja živčanih stanica.
Ljudi koji imaju smanjen protok krvi u mozgu zbog medicinskih stanja i životnih navika izloženiji su većem riziku od razvoja Parkinsonove bolesti, ukazuje novo istraživanje.
Borba s bipolarnim poremećajem je sama po sebi dovoljno teška, a sada rezultati studije provedene na Tajvanu ukazuju da su pacijenti s bipolarnim poremećajem izloženi sedam puta većem riziku od razvoja Parkinsonove bolesti.
Ljudi kojima je uklonjen crvuljak mogu biti izloženi povećanom riziku za razvoj Parkinsonove bolesti, ukazuje nova studija. Naime, pokazalo se da je apendektomija povećala rizik od Parkinsonove bolesti za čak 300 posto.
Rezultati nove studije ukazuju da nova genska terapija znana kao VY-AADC može pomoći u ublažavanju motoričkih simptoma kod oboljelih od Parkinsonove bolesti koji nisu imali pozitivan odgovor na postojeće terapije za Parkinsonovu bolest.
Poznato je da lijekovi za Parkinsonovu bolest znani kao agonisti dopamina mogu dovesti do poremećaja kontrole impulsa kod nekih bolesnika, no ovo najnovije istraživanje pokazalo je da u više od polovice bolesnika koji uzimaju agoniste dopamina dolazi do razvoja kompulzivne ovisnosti poput kompulzivnog kockanja, kupovanja i seksualnog ponašanja.
Izgleda da su bolesnici s dijabetesom tipa 2 izloženi znatno većem riziku od razvoja Parkinsonove bolesti kasnije u životu, ukazuje nova britanska studija. Naime, uočeno je da oni imaju 32 posto veći rizik od razvoja Parkinsonove bolesti. Zanimljivo je da mlađi dijabetičari, u dobi od 25 do 44 godine, imaju čak četiri puta veću vjerojatnost da će oboljeti od Parkinsonove bolesti.
