Poznato je da lijekovi za Parkinsonovu bolest znani kao agonisti dopamina mogu dovesti do poremećaja kontrole impulsa kod nekih bolesnika, no ovo najnovije istraživanje pokazalo je da u više od polovice bolesnika koji uzimaju agoniste dopamina dolazi do razvoja kompulzivne ovisnosti poput kompulzivnog kockanja, kupovanja i seksualnog ponašanja.

Izgleda da su bolesnici s dijabetesom tipa 2 izloženi znatno većem riziku od razvoja Parkinsonove bolesti kasnije u životu, ukazuje nova britanska studija. Naime, uočeno je da oni imaju 32 posto veći rizik od razvoja Parkinsonove bolesti. Zanimljivo je da mlađi dijabetičari, u dobi od 25 do 44 godine, imaju čak četiri puta veću vjerojatnost da će oboljeti od Parkinsonove bolesti. 

Izgleda da čak i samo jedan blagi potres mozga može povećati rizik od Parkinsonove bolesti za 56 posto, ukazuju rezultati istraživanja u kojem je sudjelovalo više od 300.000 američkih ratnih veterana.

Rezultati japanskog istraživanja pokazali su da su niže razine kofeina u krvi češće u oboljelih od Parkinsonove bolesti. Parkinsonova bolest je neurodegenerativni poremećaj koji uglavnom uzrokuje motoričke probleme poput tremora i poteškoće pri hodanju.

Osobe u ranoj fazi Parkinsonove bolesti mogu uz pomoć vježbi visokog intenziteta odgoditi pogoršanje bolesti, ukazuju rezultati nove studije u kojoj je sudjelovalo 128 pacijenata u dobi od 40 do 80 godina. Preporuča se intenzivno vježbanje barem tri puta tjedno. Valja istaknuti da vježbe umjerenog intenziteta nisu bile učinkovite u usporavanju napredovanja Parkinsonove bolesti.

Izgleda da bi lijek eksenatid koji se koristi za liječenje dijabetesa tipa 2 mogao pomoći u liječenju Parkinsonove bolesti, ukazuje nova studija. Naime, oboljeli od Parkinsonove bolesti koji su dobivali eksenatid bili su uspješniji na testovima za procjenu motoričkih sposobnosti nego pacijenti koji su dobivali placebo. Eksenatid je sintetska inačica eksendina-4, kemijskog spoja koji se nalazi u slini guštera i koji je sličan ljudskom GLP-1 hormonu.

Prema rezultatima istraživanja provedenog u SAD-u na gotovo 5.500 ispitanika, oboljeli od Parkinsonove bolesti imaju oko četiri puta već rizik za razvoj melanoma. No, zanimljivo je da vrijedni i obratno, te da oboljeli od melanoma isto tako imaju četiri puta veći rizik za razvoj Parkinsonove bolesti.

Faza 1b kliničkog ispitivanja humanog IgG1 monoklonskog protutijela PRX002 usmjerenog protiv α-sinukleina pokazala je da je ono dobro podnošljivo i da ima prihvatljiv sigurnosni profil, te da dobro prodire u središnji živčani sustav. Svakako valja istaknuti da spomenuto monoklonsko protutijelo snižava razinu slobodnog α-sinukleina u serumu za do 97 posto nakon samo jedne doze. Inače, α-sinuklein je protein koji se nalazi u Lewyjevim tjelešcima pacijenata s Parkinsonovom bolešću. Smatra se da on ima ulogu u smrti neurona.

Poznato je da Parkinsonova bolest može uzrokovati tremor, rigor i bradikineziju, no rezultati nove studije ukazuju da redovita tjelovježba može usporiti napredovanje ove bolesti. Čak i osobe s uznapredovalom Parkinsonovom bolesti mogu imati korisiti od redovite tjelovježbe, ističu stručnjaci.

Prema rezultatima novog istraživanja, oboljeli od hepatitisa B i C izloženi su značajno većem riziku od razvoja Parkinsonove bolesti. Inače, prethodna istraživanja su povezivala hepatitis C, no ne i hepatitis B, s Parkinsonovom bolesti.