Je li lakše kupiti ili prodati cjepivo protiv gripe?

Izgleda da je u Hrvatskoj stanje redovno. U svijetu cirkuliraju 2 gripe, uobičajena sezonska i nova pandemijska. U Hrvatskoj se pandemijska gripa već pojavila, a sezonska se iščekuje. Međutim, oba problema još uvijek se doživljavaju kao problem nekog drugog. Unatoč dosta jasnim stavovima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i američkih Centers for Disease Control (CDC) koje nedvosmisleno (osobito Amerikanci) promulgiraju potrebu za cijepljenjem protiv obje vrste gripe, zadnjih nekoliko tjedana hrvatska se javnost bavi novinskim aferama koje se naturaju samo zato jer je, u ovoj zemlji, u zadnje vrijeme očito u modi da se za krađu sumnjiči svakoga tko nešto kupuje ili prodaje u većim količinama. Niti mogu, niti želim ulaziti u presuđivanje jesu li posrijedi malverzacije onih koje se optužuje, ali niti onih koji optužuju. Ograničit ću se na katastrofalnu razinu informiranosti tzv. informativnih medija i skoro potpunu javnu obmanu koja je iz toga rezultirala.

Ponovimo osnovne činjenice o gripi (influenci). Gripa je dišna virusna zarazna bolest koja svake godine cirkulira svijetom, a svake 2-3 godine uočljiva je značajnija epidemija, tj. pobolijevanje većeg broja ljudi. U nepravilnim razmacima i često nenadano pojavljuju se pandemije. Epidemija nastaje zbog manjih promjena u samom virusu koje ga čine otpornijim na imunost koju ljudi stječu godinama u kontaktu s gripom. Pandemija je, međutim, stanje u kojem ogromna većina čovječanstva nema nikakve zaštitne imunosti zato jer je virus naglo poprimio nova obilježja. Obično se više virusa izmiješa u organizmu ptica (pataka) i domaćih životinja (svinje, konji, perad) i, ako su sposobni inficirati ljudski organizam, i širiti se od čovjeka do čovjeka, zaprijete pandemijom. To znači da će većina čovječanstva oboljeti od pandemijskog soja virusa i da je najbolja zaštita aktivna imunizacija, tj. cijepljenje. Slučaj tzv. ptičje gripe, obilježene antigenima virusa gripe A/H5N1 pokazao je da novi virusi mogu prouzročiti vrlo teške oblike bolesti (smrtnost je bila >60%), ali da ne mogu zaprijetiti pandemijom ako se slabo šire između ljudi (registrirano je bilo 400-tinjak oboljelih).

Sadašnja tzv. "svinjska gripa" u stvari jest virus gripe A/H1N1. Uzbuđenje je isprva izazvala činjenica da je i poznata "španjolska gripa" iz 1918. godine bila tipa A/H1N1, pa je nastao dojam da se nalazimo pred mogućom poharom razmjera dobro upamćenih iz tog vremena (smrtnost do 10%, računa se da je oboljelo oko 500.000.000, a umrlo oko 50.000.000 ljudi).

Brzom reakcijom javnozdravstvenih organizacija, mikrobiologa i znanstvenika, novi je virus ubrzo detaljno karakteriziran. On uistinu jest "svinjski", isto kao i pandemijski iz 1918., zbog toga što je na čovjeka najvjerojatnije prešao nakon miješanja više sojeva u svinjama. Međutim, točnije je nazivati ga novim ili pandemijskim sojem A/H1N1, za razliku od sezonskih sojeva koji su tipova: A/H3N2, AH1N1 i B. Dakle, valja razlikovati pandemijski A/H1N1 i sezonski A/H1N1. Oni su u grubo i površno slični, ali dublja antigenska karakterizacija pandemijski soj obilježava kao A/California/7/2009 (H1N1)v-like virus, dok se sezonski imenuje kao A/Brisbane/59/2007 (H1N1)-like virus. Na njih, svakog ponaosob, ljudski organizam stvara sasvim različita protutijela, koja nisu zaštitna od drugog soja. Stoga treba očekivati da će ove godine tijekom zime i proljeća cirkulirati sezonski tipovi, ali i pandemijski.

Sezona gripa na južnoj polutki Zemlje upravo je prošla svoj vrhunac i već raspolažemo podatcima koje možemo preslikati na ono što će se vjerojatno dogoditi na sjevernoj polutki za nekoliko tjedana ili mjeseci. U Australiji i Novom Zelandu zabilježeno je da je u valu gripe 2/3 oboljelih imalo pandemijsku A/H1N1 gripu, a 1/3 neki od sezonskih sojeva (uglavnom A/H3N2). Uočeno je da se pandemijska gripa vrlo lako širi, da se virus lakše razmnožava u plućima i da zato ima više komplikacija. Osobito su osjetljiva djeca, i to od novorođenačke dobi dalje, te osobe mlađe od 25 godina. Među njima je bio znatni broj onih koji su morali biti primljeni na bolničko liječenje. Čak 60-80% imalo je, uz gripu, određeni kronični komorbiditet, tj. neku kroničnu bolest koja je tu osobu činila sklonijom težem obliku gripe. Kod djece je to na prvom mjestu astma, a zatim neurološka oštećenja poput psihomotorne retardacije, neuromišićnih bolesti i epilepsije. U odraslih su se isticali astma i kronična opstruktivna plućna bolest, kardiovaskularne bolest i i šećerna bolest. I posve zdrave trudnice, oboljele od pandemijskog soja, znale su imati izuzetno teške plućne oblike bolesti, s visokom smrtnosti (oko 50%).

Nasuprot tome, osobe starije od 65 godina uglavnom su pobolijevale od sezonskih sojeva gripe. Naime, osobe rođene do 1957. godine imaju u značajnijoj mjeri zaštitna protutijela protiv sadašnjeg pandemijskog soja, koji je, očito, sličan sojevima A/H1N1 koji su cirkulirali svijetom od vremena „španjolske gripe“ do 1957. godine, kada ih je istisnula tzv. "azijska gripa" (A/H2N2), i kasnije, 1967. g., "hongkonška" (A/H3N2). Stoga se smatra da će starija populacija biti razmjerno vremenu rođenja više zaštićena od novog pandemijskog soja, a manje od sezonskog. Uistinu, dok je među djecom i mladim odraslim osobama veći problem bio pandemijski soj, dotle je među starijim osobama sezonska gripa bila glavni uzrok pobola i smrtnosti.

Stoga nadležne institucije u SAD-u, ali i Svjetska zdravstvena organizacija, glasno preporučuju potrebu da se što više ljudi cijepi što prije. Najprije bi valjalo primiti sezonsko cjepivo protiv tri soja sezonske gripe, a zatim, čim se ukaže prigoda, trebalo bi se cijepiti protiv pandemijskog soja. Glavne ciljne skupine, po prioritetima cijepljenja protiv pandemijskog soja su: trudnice, zdravstveni radnici, djeca od 6 mj. dalje i svi kontakti djece mlađe od 6 mj. (za dojenčad ispod 6 mj. cjepiva nisu odobrena, pa ih se štiti štiteći odrasle koji s njima dolaze u kontakt: roditelje, braću sestre, tete u jaslicama, itd.). Zatim slijede, naravno, i svi ostali, a na prvom mjestu osobe s kroničnim bolestima.

Ako osoba oboli kliničkom slikom gripe, valjalo bi uzimanjem brisa ždrijela ili nazofarinksa osigurati etiološku, tj. uzročnu dijagnozu i razlikovati da li se radi o pandemijskoj, ili sezonskoj gripi. I prije gotovog nalaza, osobe koje imaju značajniju vjerojatnost da su oboljele od pandemijskog soja, trebale bi, po istom redoslijedu prioriteta kao za cijepljenje, dobiti lijekove protiv gripe (oseltamivir ili zanamavir). Oseltamivir se teoretski može dati već i novorođenčetu, s time da se o tome obavijesti nadležna agencija za lijekove (u Hrvatskoj: Agencija za lijekove i medicinske proizvode). Lijekovi se također mogu dati trudnicama u 3. tromjesječju. U slučaju gripe, lijekove valja dati i osobama s komorbiditetom. Jasno je da se u svakom slučaju obavezno liječe osobe koje se zbog gripe moraju hospitalizirati.

Iz iskustva znamo da se pandemije i epidemije spontano zaustave kada je oko 40% stanovništva prokuženo virusom, bili prirodnom infekcijom, bilo cijepljenjem. Također, već 15% prokuženosti stanovništva znatno ograničava mogućnost jakog širenja epidemije. Stoga je, radi jasnoće ciljeva protupandemijskih mjera, strategija cijepljenja sažeta u slijedećoj rečenici koja se može naći na web-stranicama Centers for Disease Control: "The guiding principle of these recommendations is to vaccinate as many persons as possible as quickly as possible" (Vodeće načelo ovih preporuka jest da se cijepi što više ljudi što prije moguće).

Nakon afere s nabavom pandemijskog cjepiva, u Hrvatskoj je zavladala medijska i stručna utiha. Ne znamo hoćemo li doći do pandemijskog cjepiva, i nemamo informacije stiže li, u kojoj količini i kada sezonsko cjepivo. Nekome se pravila afera od toga kako se za Hrvatsku nabavlja neprovjereno cjepivo, i kako se ono kupuje uz ogradu proizvođača glede nuspojava i glede djelotvornosti. Cjepivo o kojem je riječ, debelo je provjereno, čak toliko da je o tom konkretnom cjepivu izašao članak u vodećem svjetskom medicinskom časopisu [ Clark TW et al. Trial of Influenza A (H1N1) 2009 Monovalent MF59-Adjuvanted Vaccine — Preliminary Report. N Engl J Med 2009;361 (Sep 10)]. Kao što se vidi, članak je objavljen 10. rujna o.g., tj. nekoliko dana prije „razotkrivenih“ dogovora o nabavi cjepiva za Hrvatsku. Tko želi detalje, pristup u cijeli članak mu je slobodan na internetskoj adresi časopisa.

Ako je zbog ovoga propala prigoda da Hrvatska kupi pandemijsko cjepivo, taško da će se takva prigoda vratiti. Naime, standardna proizvodnja cjepiva protiv gripe iznosi oko 700-800 milijuna doza godišnje. Cjepivo se uzgaja na embrioniranim kokošjim jajima, i za svaku dozu potrebno je jedno jaje. Svjetske se potrebe pandemijskog cjepiva procjenjuju na 3 milijarde doze. Pa ako je i manje, recimo, u razmjeru s 800 milijuna sezonskog cjepiva, trebalo bi, prema računici da će pandemijska gripa biti 2/3 slučajeva a sezonska 1/3, namaknuti 1,6 milijardi doza. Odakle odjedanput naći tolika jaja? Uski horizonti i uskogrudno aferaštvo nije u stanju shvatiti da je svijet konačan. Nema, pa nema beskonačnih mogućnosti. Beskonačna je jedino Vječnost. Misli li sada netko da će 4,5 milijuna doza koje su trebale ući u Hrvatsku (za potrebe Hrvatske ali i distribuciju u neke susjedne zemlje) propasti, i da će proizvođač biti primoran smanjiti cijenu ili promijeniti uvjete prodaje? Kao ništa će u jedno jutro naći plasman za tu količinu cjepiva. A onda ćemo u Hrvatsku kroz preprodaju uvoziti to isto cjepivo po većoj cijeni.

Unatoč tome, mi ćemo nastaviti biti upozoravani o padu tiraže raznih novina i teškoćama u kojima rade novinari.