Autor
|
Poruka
|
just me
|
21.10.2007. 22:00
Molim za misljenje u svezi kemo-profilakse u slucaju pojave kliconose spomenute bakterije u vrticu od 60 djece.
Je li potrebno da sva djeca dobiju Rimactan bez obzira na bris???
Zahvaljujem na sto brzem odgovoru!
|
Darko Richter, dr. med.
|
21.10.2007. 23:40
Naravno da je potrebno. Recite mi, zbog čega očito mislite da bi to vašem djetetu moglo škoditi? Pa zabranite da mu daju Rimactan, i potpišite se na taj zahtjev. Da sam diretkor vrtića, rekao bih vam uz to i da dijete dalje čuvate kod kuće.
|
just me
|
22.10.2007. 10:35
Ja sam dala djetetu, no trazim jos jedno misljenje je li moguce da je taj jaki antibiotik stetan uz sterilan bris? Pa ako je onda bris sterilan, je li onda antibiotik nuzan?
A i prema statistikama, oko 30 posto ljudi ima tu bakteriju u nosu. To je stvarno velika brojka...
|
Darko Richter, dr. med.
|
22.10.2007. 12:10
Ja nemam pojma o čemu nas dvoje priča. Vi nemate pojma niti o čemu: kao dijete koje stoji na rubu prozora, i kao sve mu se čini da je dobro, i da svi brinu o njemu, sve dok od nejga ne ostane samo palačinka na pločniku. Što vi znate o antibioticima? Još nikada nisam čuo za "jake" antibiotike, niti za "slabe". Što vi znate o brisevima? Vi mislite, ako imate nalaz brisa, da znate medicinu. Znači, neki srednji medicinski tehničar uradi neki nalaz, i narod je ovlašten baviti se medicinom. Većina onih koji dobiju meningokokni meningitis nemaju nikakav pozitivni bris nosa, već nažalost, pozitivni nalaz klice u i oko mozga. Odakle vam podatak da 30% ljudi ima meningokoka u nosu? To nije istina. Izvolite navesti svoje izvore: tko vam je to rekao, da čujemo, ime i prezime?
|
just me
|
22.10.2007. 16:10
Postovani doktore,
ne znam zasto ste tako neprijateljski prema meni, ako sam postavila pitanje na osnovu nekih informacija koje imam.
Pitanje i postavljam ovdje da dobijem odgovor, a ne napad, jer ne vidim razloga za to.
Od tuda i odgovor na vas napad, jer ne bih trazila savjet, kada bih mislila da sam sveznalica u medicini.
Medjutim, isti taj srednji medicinski tehnicar (kojeg spominjete) a koji je napravio sterilan bris, je napravio i bris s tom bakterijom u nosu. Cemu onda vjerovati, ako ne brisu???
Sto se antibiotika tice, pretpostavljam da se jakim antibioticima smatraju oni koji se bore protiv ozbiljnijih bolesti, ko sto je u ovom slucaju Rimactan protiv tuberkuloze, a shodno tomu imaju i jace nuspojave, dok slabijima smatram one koji se daju za bakterijsku upalu grla, primjerice. Vidim da nije primjereno medicinskom rjecniku, al ne morate me zbog toga napadat, jer u da sam vicna medicinskom rjecniku, ne bih ispitivala za savjet.
Pretpostavljam (nadam se) da je vas ton stoga sto se radi o ozbiljnoj smrtonosnoj bakteriji i ne mozete dopustiti da roditelji donose odluke o uzimanju doticnog antibiotika na svoju ruku. Sto cijenim.
No, informacija koju sam dobila o gotovo 30% nosioca te bakterije u nosu nije iz beznacajnih izvora, ali ne zelim imenovat nikoga. Ovdje nisam zbog toga.
Vidim da iz izvora koje Vi imate ona nije istinita? Koja je onda Vasa informacija?
U svakom slucaju, zabrinula me upravo ta brojka, jer se onda radi o velikom broju ljudi koji su nosioci, kliconose, a da toga nisu svjesni, jer eto nisu radili bris kod nekog srednjeg medicinskog tehnicara.
U svakom slucaju, zahvaljujem, iako nisam bas dobila nista konkretno...
Osim palacinke...
|
Darko Richter, dr. med.
|
22.10.2007. 22:25
Dobili se sve do jedan konkretan i jasan odgovor, ali, ono što niste dobili, to je uzvišenje vašeg neznanja na piedestal meidcinski priznatog sugovornika. Zašto mi ne kažete tkov vam je rekao o 30% kliconoša meningokoka? Kakav je to velevažn izvor koji je tako značajan, da nitko o njem ne smije ništa pisnuti? Jer, da je tako, meningitisi bi pljuštali desno i lijevo, a uz takvu prevalenciju kliconoštva, ne bi se isplatila nikakva profilaksa: naime, moralo bi je uzimati kompletno pučanstvo. Vaše pretpostavke o antibioticima su posve krive, i nema smisla o tome diskutirati. Konzultirajte taj svoj izvor kojeg ne želite imenovati. A bris? Pa naravno da mu se vjeruje, ali, on nije bio sterilan, već je otkrio meningokoka, i tada slijedi profilaksa rifampicinom. U koju vi sumnjate, a točno ste rekli ono: "Pretpostavljam (nadam se) da je vas ton stoga sto se radi o ozbiljnoj smrtonosnoj bakteriji i ne mozete dopustiti da roditelji donose odluke o uzimanju doticnog antibiotika na svoju ruku. Sto cijenim." I na tome ostanite, a o ostalom malo bolje razmislite, i, ako vam stvari nisu jasne, upitajte svoj izvor, kojeg ne možete otkriti.
|
just me
|
23.10.2007. 09:35
Zahvaljujem jos jednom na odgovoru.
Samo da jos jednom istaknem ako ste me dobro razumijeli: bris mog djeteta je sterilan, a bris asimptomatskog kliconose (drugog djeteta) je bio pozitivan. Zato sam i pitala o Rimactanu za svoje dijete ciji je bris sterilan.
Ako sam Vas dobro shvatila - smatrate da je nuzno dati ga i djetetu sa sterilnim brisom?
Samo nisam dobila odgovor o mogucim nuspojavama uzimanja Rimactana, sto je u ovoj prici postalo manje bitno
Lijep pozdrav.
|
Darko Richter, dr. med.
|
23.10.2007. 11:00
Ja bih vas upitao slijedeće: bris je sterilan, jel' tako?. A sada zamislite ovo: ja vama kažem da odete u neku prostoriju i donesete olovku. Vi odete u sobu, i tu olovku ne vidite. Jesam li u krivu ja, koji vas je tamo poslao, a da nikakve olovke nema, ili vi jednostavno niste tu olovku spazili? Newgativni bris, u času kada postoji i samo jedan pozitivni, ne znači apsolutno ništa, a taj jedan pozitivni zanči apsolutno sve. I zato se svima u određenim okolnostima daje profilaksa. A koje su to nuspojave rifampicina, tako "jakog" lijeka, to prepuštam vama da o tome brinete, jerlčiječnici o tome nemaju pojma, samo lupaju lijekove kako bi ljudima škodili. Ovo, o čemu smo sada pričali, obični je trening iz logike, od brisa, do nsupojava, ali, vi niste svladali osnove logike, a raspravljali biste o medicini, i sebi umišljali kao se "brinete" za svoje dijete. Izdignite se sada malo iz osobne (moguće) povrijeđenosti, i recite mi: do kada vi i drugi pacijenti/klijenti mislite da će liječnici tolerirati takve gluposti? Mora nam nešto biti jasno: živimo u vrlo sofisticiranom društvu, i neminovno je da veliki dio brige o sebi delegiramo drugima: od čistoće i opskrbe strujom, prehrane, pravnih pitanja, servisa auta, do zdravlja, itd. I kod toga, stručnjaci iz svih ovih područja postavljaju standarde, ne postavljaju ih oni koji su stručnjaci za druge stvari, ili nisu stručnjaci. I vi se morate malo disciplinirati, i ako već želite dovoditi u pitanje standarde koji su postavili neki stručnjaci, od kojih niti jedan ne zna hrvatski, niti svahili, a svi govore engleski, onda to morate učiniti ili vrlo smjerno, ili vrlo stručno - a najmanje što se očekuje - logički (a bilo je čak i takvih postova i pitanja, da ne bi mislili da generaliziram), a ne nastupati s ovako uopćenim stavovima kao da je stručna doktrina nešto što ćete vi pokazati ništavnim, jer, ako vaše dijete ima 'sterilan bris, zašto da mu se daje "jaki" antibiotik'? Da ja ne budem preopćenit, na vašem bih mjestu upitao: "Moje dijete pohađa vrtić u kojem se pojavio meningokok u brisu nosa jednog djeteta. Mojem je djetetu bris sterilan. Mora li uzeti profilaksu/Rimactan? Ima li Rimactan nekih nuspojava?". I što bi loše bilo da ste to tako upitali. Ali ne, vi ste nekome morali protujmačiti da nema pojama, da daje neki "jaki" antibiotik, i to na sterilni bris, itd.,itd. Valjda vidite razliku? Samo, previše ljudi danas u Hrvatskoj ne vidi tu razliku, već napada i ponižava liječnika, no ja sam od onih koji se nikome, a osobito nabusitom neznanju, neće klanjati, pa makar jeo travu.
|
just me
|
24.10.2007. 11:20
Dragi doktore,
Zakljucak koji, upravo prema logici stvari koju mi ne priznajete, proizlazi iz ove nase konverzacije jest taj da na svako moje pitanje gledate kao da je tu samo radi toga da bi se blatila medicinska struka, te ne mozete, i da zelite, biti objektivni, pa niti dati konkretniji odgovor s konkretnim podacima tek na osnovu kojih biste mi mogli pripisati nabusito neznanje, kad vec to toliko zelite.
Moj stav nije bio pokazati strucnu doktrinu nistavnom, vec je bila vidljiva jaka doza zabrinutosti iz prvog, a i ostalih postova. Ocigledno Vam psihologija nije jaca strana, pa uporno spominjete logiku stvari.
Nije mi namjera blatiti ikoga, no mislim da ipak mozete (barem negdje u krajicku podsvijesti, ako ne javno) priznati kako dosta vasih kolega iz medicinskog svijeta i nisu uvijek oni u ciju se rijec bez razmisljanja moze povjerovat. Znanost nije stajaca voda i treba se konstantno azurirati znanje, sto mnogi (necu reci vecina) ne cine.
A mi roditelji, cije se dvoumljenje oko nekih odluka definitivno ne moze zvati nebrigom o djetetu, vec obrnuto, bivamo prozivani, samo zato sto ne mozemo pronaci dovoljno argumenata, koji zadovoljavaju nas intelekt, od samo jednog strucnjaka te shodno tomu i odgovore na pitanja koja nas zanimaju. Vec se informacije dobivene u medicinskoj struci cesto razlikuju u bitnim razmjerima. Kao i u ovom slucaju. Roditelji vrlo cesto moraju biti zadovoljni samo misljenjima, bez konkretnih informacija na osnovu kojih su donesena ista. Iz toga opet tek logikom slijedi kako pitanja struci ocigledno samo smetaju, necu ulazit u to jel tastina u pitanju, umjesto da je lijecnicima drago sto ljudi razmisljaju svojom glavom. Ne zanemarujuci pritom rijec strucnjaka, bas zato jer razmisljaju svojom glavom.
Vase nejasne, iako vrlo zanimljive, metafore bile bi mi vrlo poticajne za daljnju raspravu, kada bi Vasa tvrdnja o mojoj nebrizi bila doista istinita, jer bih u tom slucaju bila vrlo raspolozena za ovakav nivo konverzacije.
|
Darko Richter, dr. med.
|
24.10.2007. 20:30
Odgovor vam je dosta slab.
Bio sam više nego konkretan, i kada vam nešto kažem, ili kada vam ne kažem, jasan sam i konkretan. To mi ne možete osporiti. Usput, bilo kakva politika ili politiziranje idu mi enormno na živce, i u vlastitiom životu nisam se još nikada uvalio u neko negativno politiziranje konkretnih problema. Toliko o prvom odlomku.
Dalje, psihologija mi je slaba strana? Tako mi to leži, da ću vam reći slijedeće, tako jasno i glasno, da vam neće pasti na um da nisam konkretan, ili da mi nije jasna psihologija: ja liječnim DJECU, a NE roditelje. Psihološki gledano, vaša je zabrinutost jedno neproduktivno i negativno stanje vašeg duha, na koje vas ja mogu upozoriti, ali mi ne pada na kraj pameti da vas od njega liječim. Upozoravam vas stoga jer to stanje može štetiti vašem djetetu, ako iz takvih emocija ili mješavine neznanja, bezvoljnosti, dokolice i nepovjerenja u struku, koji rezultiraju "zabrinutošću", makar u tu struku svi drugi roditelji oko vas imaju povjerenje, i daju taj "jaki "Rrimactan, izvlačite zaključke potencijalno vrlo opasne za svoje dijete.
Što se tiče doktora i povjerenja u njih, kao i u stalne mijene znanstvenih spoznaja, te vašu sumnju da oni tu zaostaju, samo da vas informiram:
1. Potpuno je bespredmetno pričati općenito o doktorima i povjerenju u doktore, jer, vi se uvijek odnosite prema jednom doktoru u konkretnom času, i, ako njemu/njoj ne vjerujete, promijenite ga. Što vas u tome priječi? Bar na to imate potpuno pravo,ali to tako rijetko vidimo. Umjesto toga, pacijenti kao da nemaju petlje povući taj potez (a zašto? - možda nisu sigurni da su u pravu?) kruže od doktora do doktora, od nalaza do nalaza i svakom daju onaj dio istine koji im se taj čas čini zgodnim, da ne kažem da stalno postavljaju neke zagonetke i zamke, ne bi li iskamčili neka mišljenja pa nelegalnim sofizmima sami nešto zaključili. To je također vrlo opasno. Nemam ništa protiv drugog mišljenja, ali očekujem da mi to pacijent jasno i glasno kaže: npr. bili smo tamo i tamo, nije mi se dopalo to i to, recite nam vi svoje mišljenje. Ali, vi i mnogi drugi očito mislite da je drugo mišljenje obavezno drugačije, a nije. I zato jer tako nakaradno pristupate liječnicima, dobivate i nakaradne odgovore. U tome liječnici imaju bitno manju odgovornost, od pacijenata koji njima manipuliraju, a nemaju pojma ni o čemu, i sami sebi škode, a onda kažu da je to zbog liječnika koji su neobrazovani.
2. A jeste li čitali jučer u novinama da svega 1-2% fakultetski obrazovanih ljudi u Hrvatskoj tijekom karijere nadopune to obrazovanje. Tvrdim vam da među njima nema NIJEDNOG liječnika, koji, da bi svakih 5 godina obnovili licencu, svake godine moraju skupiti 20 bodova na razinim oblicima trajne edukacije. Osim toga, 99% su specijalisti, tj, odgudili su još 4 godine vrlo konkretne edukacije nakon diplome, i staža. Liječnici su, draga Ivana, u Hrvatskoj definitivno HIPEREDUCIRANI u odnosu na SVE DRUGE FAKULTETLIJE, ali to im očito ne koristi, dok su pacijenti ili sustav koji pacijentima u svemu daje za pravo na snazi (a to jest neko politiziranje, iz nekih razina vlasti - slažete se? A ako se slažete, zašto to ne vidite, i zašto se malo ne korigirate - jer, korekcije će biti neminovne - danas, npr. čitam u novinama da su Libanon i Hrvatska najzaduženije zemlje - a kako riješiti dugovanje? -otplatom - a kako doći do novca? - smanjenjem potrošnje, osobito javne potrošnje - a kako uzeti prava koja znače tu javnu potrošnju osiguranicima? - već smo vidjeli kako su prošli penzioneri, itd., itd.).
Nadalje, kažete "Vec se informacije dobivene u medicinskoj struci cesto razlikuju u bitnim razmjerima. Kao i u ovom slucaju." U ovom slučaju nema apsolutne nikakve razlike u doktrini, od Houstona do Mozambika, pitanje je samo ima li kadrova i sredstava da se ovakve epidemiološke mjere efikasno provedu. A kod nas, srećom, ima, i čak imamo taj "jaki" lijek Rimactan.
Pišete "Roditelji vrlo cesto moraju biti zadovoljni samo misljenjima, bez konkretnih informacija na osnovu kojih su donesena ista." Morate i morat ćete, dovijeka. Ne možete vi, jer u jednom času vas nešto zanima, reći: e baš neću dati Rimactan, jer ja znam da je to jaki lijek, jer moje dijete ima negativni bris, dok mi ne kažete zašto. I time ucijeniti nekog doktora da vam organizira tečaj iz profilakse meningokokne bolesti. Vi morate slušati, a u zakonu imate dvojaku regulativu: možete odbiti intervenciju, ili tražiti neku drugu, a možete zbog toga biti i odgovorni, osobito ako se time dovode u opasnost život i zdravlje drugih ljudi, a to bi se u ovom slučaju moglo tako interpretirati. No to je pravo, i tamo postoje drugi stručnjaci koji svašta znaju i mogu, pa ne bih dalje po tome petljao.
Moja metafora znači slijedeće: to što vi niste našli olovku u onoj sobi, ne znači da je tamo nema, samo, niste je našli (ima par mogućnosti: pala je iza stola, vi ste nemarni pa ste samo otvorili i zatvorli vrata od sobe, ili,pogledali ste na uobičajena mjesta gdje bi mogle biti olovke, pa je niste tamo vidjeli, a možda ste pogledali u sasvim drugu sobu). Tako i negativni bris ne znači apsolutno ništa, tj. iz nekog razloga klica koja je ipak u nosu, nije porasla na hranilištu. U situaciji u kojoj je neko dijete imalo pozitivni bris na meningokoka u istom kolektivu u kojem je i vaše, upravo je suludo govoriti "kako to da mojem malom daju tako jaki antibiotik Rimactan, a bris mu je negativan!?" Sapienti sat, govorahu stari Latini, a stari Hrvati su to kazali ovako: mudroj glavi jedno oko dosta.
|
just me
|
24.10.2007. 21:30
Zaista cijenim Vas trud kod pisanja zadnjeg odgovora!
Moj je prethodni odgovor bio zaustavljanje lopte i priznajem s namjerom slab, a vidim od svoje namjere da dokazete kako ste konkretni ne odustajete. No, zaobidjimo sada to
Kao znanstvenici, koja uvijek zeli znati odgovore, slijepo mi vjerovanje koje preporucate ne lezi, al prepustit cu se ovaj puta Vasoj argumentaciji da je to ponekad nuzno.
Iako je moje misljenje i dalje da nije naodmet pokusati pacijentu/roditelju objasniti u kratkim crtama o cemu je tocno rijec, a ne ocekivati da se pokorno klanja dijagnozi/terapiji, posebno ako lijecnicima, kao Vama, ide tako dobro psihologija, pa mogu procijeniti tko sto moze razumijeti. Meni je, primjerice, bilo dovoljno par konkretnih recenica (ne Vasih nazalost) o ovoj problematici, a ne mala skola/tecaj. A do tih sam recenica dosla upravo kopanjem i trazenjem misljenja. Jer odgovor nisam dobila na mnogo mjesta gdje sam ga zatrazila. Samo ocekivanje da slijepo vjerujem u ispravnost lijecnicke odluke.
Ne bih htjela razvodnjavati ovu temu u jednom sasvim drugom smjeru, iako bih rado nastavila, no ne znam koliko to prilici ovom forumu. A i rekoste: sapienti sat, pa je red da stanem (dok jos imam oba oka u glavi).
Lijep pozdrav jos jednom!
P.S. Samo se jos pitam zasto ste me imenovali Ivanom, al samo retoricki
|
Darko Richter, dr. med.
|
24.10.2007. 23:00
Vama nije jasno što je to doktrina. Nije to mišljenje nekog doktorčića, već je to etablirano i provjereno mišljenje struke, koje se nije promijenilo zadnjih 40 godina, a i neće se tako brzo promijeniti. Malo se usavršavalo, no nije dokinuto niti jedno načelo prekidanja transmisije meningokoka, od kada se za meningokoka i antibiotike zna. Onaj koji to provodi, niti ne treba da zna sve detalje obrazloženja te doktrine, iako ih oni, koji intervenciju ordiniraju, vrlo dobro i do u zadnje, znaju. Da tako ne postupe, bili bi sudski krivi, po Kaznenom zakonu (Članak 240.: (1) Doktor medicine ili doktor stomatologije koji obavljajući svoju djelatnost ne primijeni mjere za zaštitu bolesnika prema pravilima medicinske struke, ili primijeni očito nepodobno sredstvo ili način liječenja, ili uopće nesavjesno postupa, pa zbog toga prouzroči pogoršanje bolesti ili narušenje zdravlja neke osobe, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine. A malo dalje piše da, ako posljedice po zdravlje i li život pacijenta nastanu zbog takvog nesavjesnog liječenja, onda ide u zatvor na 3-10 godina). A da se vašem djetetu, zbog neprovođenja epidemioloških mjera zaštite od meningokoka, dogodi meningokokna bolest, invalidnost ili smrt, vi biste, sasvim sam siguran, tužili tog liječnika, čiju doktrinu tako suvereno niječete. Prema tome, vi možete samo na silu ili pismenom izjavom zabraniti davanje Rimactana svojem djetetu, u situaciji kada je u njegovom kolektivu izoliran meningokok, ali, tada ste vi odgovorni, i odgovarate sudski, jer država ne gleda da je to vaše dijete, već da je to njezin građanin, koji uživa jednaku zaštitu na cijelom teritoriju. Zašto sam vas nazvao Ivanom? Jer mi se čini da se tako zovete, ali ne stojim na tome doktrinarno. Ipak, vi ste znanstvenica, pa mi otkrijte kojom se znanošću bavite, jer, vjerujte, vaš mi je pristup sličniji sektaštvu nego otvorenosti za znanstvene činjenice.
|
just me
|
25.10.2007. 16:30
Uh, bas me vucete za jezik
Dakako da mi je potpuno jasno sto je to doktrina, jer to je upravo ono sto vi zastupate – slijepo vjerovanje.
Svaka bi iole inteligentna osoba trebala ispitivati doktrinarne vrijednosti do mjera koje njezin intelekt moze podnijeti (ili trenutacno stanje psihe u odredjenim okolnostima, kao recimo opisanim u ovoj temi), jer bas su doktrinarne vrijednosti karakteristicne sektastvu, u koje vi, ne bas slijedeci logiku koju toliko zastupate, svrstavate znanost kojom se ja bavim (a to je, priznajte, neodgovornije je od mojeg propitkivanja medicinske doktrine ).
Moje je podrucje rada daleko od vaseg (nemojte reci: vidljivo ), vise ispolitizirano, ali ne sektasko, definitivno. Podlozno je svakodnevnom ispitivanju, trazenju novih argumenata, rjesenja, al to i jest bit svake znanosti, ponavljam. Vidljivo je da se takva percepcija znanosti, pa ni medicinske, nikako ne svidja lijecnicima, jer su oni ipak od svih ostalih fakultetlija hipereducirani, pa kako se netko usudjuje sumnjati u njihovo znanje / zdrav razum??? Izjaviti takvo sto pomaze mi da donesem samo jedan zakljucak oko kojeg sam se dvoumila – ipak je u vecini slucajeva tastina ta koja je hipernaglasena.
Da se vratim slucaju, prema web informacijama Zavoda za javno zdravstvo, kada vec ne zelim spomenuti izvor od kojega sam dobila tu informaciju, 5-20% ljudi nosi meningokok u sluznici nosa. A na tu cinjenicu ste i sami u prethodnom postu dali odgovor sto bi to znacilo --> da bismo svi konstantno trebali biti na profilaksi, a sama ta cinjenica je mene i navela na razmisljanje koliko je doista nuzno uzeti Rimactan na osnovu slucajno dobivenog pozitivnog brisa, koji je mogao i biti neotkriven, a pored sterilnog brisa mojeg djeteta. Zbunjujuca i podijeljena dobivena misljenja s raznih (a brojnih) kontaktiranih strana medicinske doktrine bila su doslovno podijeljena oko nuznosti uzimanja Rimactana. Ne moram ni opisivat nedoumicu i kakav sam ja zakljucak mogla izvesti, u stanju brige, blage (ili jake) panike, nepotpunih cinjenica. A dodatnu je zabrinutost / zbunjenost uzrokovala misao (namjerno koristim rijec misao, a ne cinjenica) sto se radi upravo o toj doktrini, koja je tu prvenstveno radi mase, a ne pojedinca.
Takodjer se, nadalje, prema dokumentima objavljenima na Internetu, a od medicinske doktrine, smatra da nema osobe koja meningokoknu bakteriju nije jednom imala u nosu, al definitivno nisu svi bliski/ukucani bili na profilaksi, jer bi vec bilo nestasice za Rimactanom. Vec sam gore spomenula, prema dokumentu kojeg sam nasla na stranicama Epidemioloskog saveza o zaraznim bolestima, asimptomatskog kliconosu se ni ne prijavljuje, niti se propisuje kemoprofilaksa njegovoj okolini.
Pisuci ovo, i dalje se pitam koliko je taj Rimactan bio nuzan, al razmisljajuci tada u nastaloj panici i kada se radi o djetetu, bilo je tesko oduprijeti se doktrini, masi i panici. Iako i dalje bez (trazenih) objasnjenja.
Etablirano i provjereno misljenje struke koje spominjete se defintivno vremenom mijenja, tako i treba, te Vasa prva recenica ne stoji, a tomu u prilog ide i cinjenica kako se to etablirano i provjereno misljenje struke u nasoj zemlji vrlo cesto razlikuje od istoga u nekim drugim zemljama. Prema tome, a opet logicnim slijedom na kojem ste vi inzistirali, neki dijelovi doktrine su pred padom u vodu. Ona se odrzava najvise zbog sistema, mase, da ne bi slucajno svi poceli ispitivati i polako stvarati anarhiju. Iz aspekta svoje znanosti, shvacam tu potrebu drustva da ne dopusti stvaranje grubo recimo: anarhije. No, nikako i jedino ne shvacam da u danasnjoj civilizaciji, razvijenoj kulturi, nije moguce dobiti odgovore na cak vrlo jednostavna pitanja iz medicinske doktrine, a pristojno postavljena??? Jel to samo zato sto donose u pitanje odrednice doktrine, koja nije spremna mijenjati se, jer tako razmisljaju hiperedicurani strucnjaci???
|
Darko Richter, dr. med.
|
25.10.2007. 18:20
Što vam reći? Samo preporučiti da idete pitati znanstvenike kako se prevenira meningokokna epidemija u zajednici. Vama je svojstveno da manipulirate nekim podacima, kako biste dokazali da ste u pravu. Nije npr. istina da je postotak kliconoštva oko 30%, već on iznosi u rasponu od 1-40%, ovisno o populacijama u kojima se traži, a u Hrvatskoj i među predškolskom djecom, stupanj kliconoštva je debelo ispod 10%, negdje bliže 1%, nego 10%. To mi je danas rekao jedan uvaženi epidemiolog iz Hrvatskoj zavoda za javno zdravstvo, pa ne znam kako se pozivate na website Zavoda za javno zdravstvo. Jedno je, draga Ivana, općenito znanje koje se može odnositi na širi svijet i okolicu, a drugo je zbivanje unutar naše mirkkozajednice koja se zove Htrvatska, Zagreb ili neka škola ili vrtić. Tu se donose odluke, a ja još nikad nisam vidio da je neki znanstvenik donio praktičnu odluku. To uvijek pada na nekog stručnjaka. Primislite zašto, i tko j enositelj odgovornosti u društvu: znanstvenici,ili stručnjaci?
|
just me
|
25.10.2007. 21:10
Znanstvenici itekako donose prakticne odluke.
No, da zaista vise ne duljim, mogu rec kako Vas shvacam i u nekim se stvarima cak slazem.
Samo mi ne ide u glavu i nikada nece zasto su informacije u danasnje vrijeme toliko nedostupne, odluke neprilagodljive razlikama od slucaja do slucaja, a oni koji zele znati vise su maltene stavljani na stup srama?
U svakom slucaju, i nakon razmijenjenih misljenja o ovoj jako ozbiljnoj problematici i jos nekih otvorenih stavki koje i da produzimo raspravu necemo rijesiti, meni je i dalje vrlo intrigantno to sto ste me imenovali u Ivanu
Lijep pozdrav!
|