Pedijatrija


Da bi mogli slati poruke na forum trebate se prijaviti. Novi korisnici mogu se registrirati ovdje. Molimo vas da prije registracije pročitate Pravila za korištenje foruma.

Broj tema: 6661 | Broj poruka: 26489

Prof. dr. sc. Milivoj Jovančević, dr. med.

Poliklinika Salvea
Zagreb, Zagrebačka cesta 126


špinat


Morate biti prijavljeni kako bi imali pristup forumu. Prijaviti se možete na sljedeći način: ovdje

Autor Poruka

đurđica

17.12.2005. 19:16

poštovani dr. richteru,
na internetu sam na nekoliko različitih stranica, čiju mi je ozbiljnost teško procijeniti, pročitala da špinat nije preporučljiv maloj djeci.
moj dvogodišnji sin rado jede špinat i ja mu ga pripremam jednom tjedno, kao prilog.
što vi znate i mislite o špinatu?
hvala.

Dr. Darko Richter

17.12.2005. 20:18

Špinat je odlična hrana, kao i svaka druga, jedino ga većina djece baš ne šmeka. Ako vaš mali voli špinat, može ga jesti i normalnim količinama. Dakle, ako netko jede šipnat za doručak, ručak i večeru, i još k tome ga pije u sokovima iz sokovnika, dvaput dnevno, to je previše, pa se možda na to odnose napisi s interneta.

Mladen

21.12.2005. 13:41

Ne osjećam se kompetentnim sa medicinskog aspekta komentirati ovaj topic. Međutim po struci sam kemičar i ako tako gledam na stvar mogu reći slijedeće: špinat sadrži puno oksalne kiseline koja sa kalcijem gradi netopljiv spoj - kalcijev oksalat. To u biti znači da (kao što je dr. Richter spomenuo) bi pretjerano konzumiranje špinata moglo prouzročiti manjak kalcija u organizmu jer bi se sav unešeni kalcij vezao u oksalat i kao netopivi spoj izbacio iz organizma. Zato i preporuke da se špinat konzumira uz mlijeko - dakle da bi kalcij iz mlijeka "neutralizirao" oksalnu kiselinu. Sve to naravno vrijedi u opisanom slučaju (pre)česte konzumacije špinata.

Dr. Darko Richter

21.12.2005. 16:22

Idemo sada s kemije ne biokemiju i fiziologiju.
Elektroliti, a to je i Ca++, to se teže resorbiraju, što im je kationski naboj veći. Npr. Na+ i K+ resorbiraju se iz crijeva bez ikakvih problema i pomoćnih mehanizama, ali dvovalentni kationi, poput Ca++ ili Fe++, a osobito trovalentni (npr. Fe+++), nikako se sami ne resorbiraju, osim uz pomoć dodatnih mehanizama. Za Fe++ je to keliranje s raznim organskim spojevima koji su prisutni u hrani (npr. vitaminom C, aminokiselinama ili šećerima) koje se događa zahvaljujući kiselosit želučanog sadržaja. Ca++ je osobito interesantan, jer se praktički uopće ne resorbira bez pomoći vitamina D. Vitamin D u stvari je prohormon, koji se unosi hranom i stvara pod utjecajem sunčeva svjetla u koži. U jetri i bubregu se dvaput hidroksilira te postaje 1,25-dihidroksikolekalciferol. Taj spoj je zapravo aktivni hormon koji u stanicama crijeva potiče sintezu Ca-binding proteina, tj. bjelančevine koja hvata Ca++ s luminalne strane stanice i prenosi ga u unutrašnjost organizma. U dojenčeta i malog djeteta, koje brzo raste i treba mu puno Ca za rast kostiju, samo mali nedostatak vitamina D rezultira malapsorpcijom Ca i eto rahitisa. U starih se može slično dogoditi, jer se kost stalno pregrađuje, te je uvijek potrebno malo više Ca, s obzirom da se Ca, koji izlazi tijekom pregradnje iz kostiju, izmokrava. U epruveti se Ca i oksalati odmah precipitiraju kao Ca-oksalat, ali u praksi, u crijevu to baš nije tako: možete jesti čisti oksalat, a da vam ne uzmanjka klacija za rast i pregradnju kostiju, ali, ako vam uzmanjka vitamina D, ili imate biokemijski poremećaj pretvorbe vitamina D u aktivni hormon, onda imate, ako ste dijete, rahitis, a ako ste odrasli, osteoporozu.

tina

23.12.2005. 00:58

zavrsila sam ekonomski fakultet i na predmetu tehnologija proizvoda nam je profesorica objasnila kako se spinat ne smije podgrijavati da ne bi nitrati presli u nitrite. Da li je to tocno?

Dr. Darko Richter

23.12.2005. 16:02

Sa i bez podgrijavanja, nitrati iz hrane u crijevu uglavnom prelaze u nitrite procesom redukcije koji podržava cijevna bakterijska flora. Stolica nam je puna nitrita, i to je, usput, indikator fekalnog zagađenja vode kada vodocrpilišta nisu zaštićena od kanalizacije. Nitriti mogu škoditi ljudim, osobito dojenčadi, jer se vežu za hemoglobin i stvaraju methemoglobin, koji nije sposoban vezati i prenositi kisik. Djeca su plava, zapuhana, imaju srčane tegobe, itd., ozbiljno su bolesna. Ima u stručnoj literaturi po neki prikaz djeteta koje se otrovalo špinatom, no vjerojatno se tu radilo o pretjerivanje u prehrani plus o dodatnom zagađenju pitke vode nitritima, i sl. Sva sreća da djeca ne vole taj špinat baš previše. Sjećam se da su i moji doma mislili da ja trebam jesti puno špinata, no meni je taj njihov špinat bio ogavan, bio je na mlijeku jeziv (a nisam trpio niti miris mlijeka). Pokušavali su mekše i tvrđe da me uvjere kako trebam to pojesti, sve dok jednom nisam povratio, i od onda su me ostavili na miru. Da pustimo povijest odgajanja djece, meni danas jednostavno nije jasno da se netko može uhvatiti špinata ili jagoda ili nečeg sličnog, i studirati to do besvijesti, kao da to nije samo jedna od tisuća namirnica. A ako je namirnica, dobra je za jesti. Ali, ako je to jedina naimrinica u nečijem životu, onda tu nešto nije u redu. Itd. Inače, puno nitrata, koji u crijevu prelaze u nitrite, ima i u mrkvi, za koju, kao i za špinat, većina Hrvata misli kako je više - bolje. Poslije ovoga, samo se želim nadati da će djeca i dalje uredno jesti i špinat i mrkvu. Ali, ako kao posljedica ovoga, odjednom u Hrvatskoj padne potrošnja špinata i mkrve, molim da mi se to odmah javi, a ja ću nastaviti svoj popis svih namirnica s nitratima i nitritima, dok na kraje ne ostane za jesti samo zrak.