Pacijenti s moždanim udarom koji prežive krvni ugrušak u krvnim žilama mozga skloni su razvoju novih krvnih ugrušaka tijekom razdoblja oporavka, čak i ako primaju antitrombotske intervencije.
Kognitivno-bihevioralna terapija, jedan od najčešćih tretmana za depresiju, može poučiti vještinama za suočavanje sa svakodnevnim problemima, ojačati zdravo ponašanje i suzbiti negativne misli. No može li promjena misli i ponašanja dovesti do trajnih promjena u mozgu?
Epidemija visokog krvnog tlaka (hipertenzije) javlja se kod mladih odraslih osoba i djece u SAD-u, pokazuju dvije nove studije. Gotovo četvrtina ljudi u dobi od 18 do 39 godina ima visok krvni tlak, s očitanjima iznad zdrave razine od 130/80 mm Hg,.
Znanstvenici su uspjeli stvoriti robote u nanorazmjerima koji bi se mogli koristiti za upravljanje krvarenjima u mozgu uzrokovanim aneurizmama. Razvoj bi mogao omogućiti precizno, relativno niskorizično liječenje aneurizmi mozga, koje uzrokuju oko 500.000 smrti u svijetu svake godine. Aneurizma mozga također može dovesti do moždanog udara i invaliditeta.
Otprilike 8 do 10 milijuna Amerikanaca starijih od 40 godina ima preobilje kloniranih bijelih krvnih stanica ili limfocita koji ometaju njihov imunološki sustav. Iako mnogi koji imaju ovo stanje; monoklonsku B-staničnu limfocitozu (MBL); ne osjete nikakve simptome, nova studija pokazuje da mogu imati povećani rizik od nekoliko zdravstvenih komplikacija, uključujući melanom.
Poznato je da mikroplastika može imati niz zdravstvenih implikacija, od bolesti srca i moždanog udara do probavnih problema, a može čak uzrokovati i rak. No, nova studija je pokazala da mikroskopski komadići plastike također mogu potaknuti debljanje.
Nova studija otkrila je da određene crijevne bakterije mogu utjecati na to hoće li imunološki sustav pacijenta biti uspješan u borbi protiv mezotelioma, agresivnog karcinoma, što je navelo stručnjake na vjerovanje da bi u budućnosti promjene u prehrani mogle poboljšati uspješnost liječenja.
Teški metali, uključujući olovo, kadmij, živu i mangan, sveprisutni su u okolišu i mogu ući u pluća i krvotok gutanjem hrane ili vode te udisanjem onečišćenog zraka. Izloženost ovim teškim metalima može izazvati upalu i oksidativni stres, što zauzvrat može uzrokovati oštećenje pluća i preranu smrt.
Rezultati nove studije pokazali su da je kronična izloženost višim razinama zagađivača zraka, posebno PM2,5 (čestice promjera <2,5 mikrometara) i NO2 (dušikov dioksid), povezana s štetnim kognitivnim učincima i povećanim rizikom od demencije.
