Pomoću crijevnih bakterija može se predvidjeti rizik od plućne hipertenzije

Prema rezultatima nove studije crijevni mikrobiom može pridonijeti razvoju plućne hipertenzije te se na temelju specifičnog crijevnog mikrobioma plućna hipertenzija može uspješno predvidjeti s točnošću od 83 posto. Naime, otkriveno je da su specifične bakterije u crijevima prisutne kod ljudi s plućnom hipertenzijom.
Analiza crijevnog mikrobioma je pokazala da oboljeli od plućne hipertenzije imaju povećanu populaciju enterokoknih faga i manju količinu laktokoknih faga.
Tijekom istraživanja, uočeno je i da osobe s plućnom hipertenzijom imaju pojačanu sintezu arginina, prolina i ornitina od strane bakterijske flore. Crijevne bakterije su također pokazale povećani metabolizam trimetilamin/trimetilamin N-oksida i purina.
Inače, ranije su promjene u crijevnom mikrobiomu povezane sa srčanom bolešću i hipertenzijom.
Smatra se da bi ovo otkriće moglo otvoriti vrata za nove terapije usredotočene na probavni sustav.
Plućna hipertenzija je povećan tlak u plućnoj cirkulaciji, a pod plućnom hipertenzijom se prema definiciji smatra stanje kada je srednji tlak u plućnoj arteriji ≥25 mmHg u mirovanju ili ≥35 mmHg u naporu. Inače, mnoga stanja i lijekovi dovode do sekundarne plućne hipertenzije, a njen najčešći uzrok je kronična opstrukcijska plućna bolest (KOPB).
Za plućnu hipertenziju su karakteristični progresivna dispneja u naporu, lako umaranje, osjećaj pritiska u prsima, palpitacije, presinkope/sinkope i periferni edemi.
Izvor:
Hypertension