Otkrivanjem raka dojke u ranijoj fazi bolesti mogućnosti izlječenja su daleko veće. Za postavljanje dijagnoze raka dojke potrebno je učiniti više dijagnostičkih pretraga kao što su fizikalni pregled od strane liječnika, radiološki pregled (mamografija, ultrazvuk, magnetska rezonancija), citološka punkcija, biopsija i laboratorijske pretrage kojima se određuju biološke karakteristike tumora: HER2 receptori, hormonski receptori i potencijal tumora za širenje. Nalazi navedenih pretraga nisu samo bitni za točno utvrđivanje vrste tumora, nego su također i važni prediktivni čimbenici na temelju kojih se planira daljnje liječenje raka dojke.
Pregled dojki
Pregledom dojki želi se ustanoviti postojanje palpabilne tvorbe (kvržice) u dojci, odrediti njezinu veličinu, pomičnost, promjene na koži i slično.
Mamografija
Mamografija je rendgenska pretraga dojki koja se koristi radi preciznijeg utvrđivanja različitih promjena u tkivu dojke te detekciju onih promjena koje zbog svoje neznatne veličine nisu dostupne palpabilnom pregledu.
Biopsija dojke i patohistološki nalaz
Tkivo dojke s uočenim promjenama uzima se za patohistološku analizu kako bi se pod mikroskopom ustanovio pravi karakter promjenjenog područja tj. da li se radi o dobroćudnoj ili zloćudnoj promjeni.
Magnetska rezonancija (MR)
MR je vrsta pretrage kojom se pomoću velikog magneta, radiovalova i računala dobivaju jasne slike ljudskog tijela. U bolesnica s rakom dojke, MR se koristi kako bi se odredilo je li kvržica tj. promijenjeno tkivo dojke dobroćudno ili zloćudno. Ovom pretragom može se smanjiti broj biopsija dojke.
Prema nedavno objavljenoj studiji, žene s dugoročnim unosom cjelovitih žitarica od najmanje 90 grama cjelovitih žitarica dnevno, imale su manji rizik od raka dojke od žena s puno nižim unosom cjelovitih žitarica. Rezultati također sugeriraju da se povezanost rizika razlikuje ovisno o vrsti konzumirane cjelovite žitarice.
21.06.2026. 22:3821.06.2026. 21:22
| Clinical Cancer Research | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Nova studija pokazala je da preoperativna radioterapija za metastaze u mozgu ne samo da izravno cilja tumorske stanice, već može i aktivirati imunološke putove koji tumore čine prijemčivijima za imunoterapiju.