Liječnik može posumnjati na Crohnovu bolest ukoliko imate ponavljajuće grčevite bolove u trbuhu i proljev, te ako imate i upalu zglobova, očiju i kože.
Rendgensko snimanje s barijevom klizmom može ukazati na karakterističnu pojavu Crohnove bolesti u debelom crijevu. Ako se dijagnoza još uvijek ne može postaviti, mogu pomoći kolonoskopija (pretraga debelog crijeva savitljivom cijevi za promatranje) i biopsija (uzimanje uzorka tkiva za mikroskopski pregled). Premda kompjutorizirana tomografija (CT) može pokazati promjene u crijevnoj stijenci i otkriti apsces, ne rabi se rutinski kao rani dijagnostički pregled.
Nijedna laboratorijska pretraga ne otkriva specifično Crohnovu bolest, ali pretrage krvi mogu ukazati na anemiju, nenormalno visok broj bijelih krvnih stanica, niske razine albumina i na druge znakove upale. Perinuklearna antineutrofilna citoplazmatska protutijela su pozitivna u 60 do 70 posto bolesnika s ulcerativnim kolitisom i samo u 5 do 20 posto slučajeva Crohnove bolesti. Protutijela na Saccharomyces cerevisiae su relativno specifična za Crohnovu bolest. Međutim, ovim testovima u stvarnosti ne možemo razlikovati ove dvije bolesti. Premda u slučajevima "nedeteriminiranog kolitisa" imaju nejasnu vrijednost, ne savjetuju se u rutinskoj dijagnostici.
Zadnja izmjena: 03.05.2024.
Švedski znanstvenici sa Örebro University identificirali su specifične obrasce proteina u krvi koji mogu predvidjeti upalnu bolest crijeva (IBD) do 16 godina ranije, a Crohnova bolest može se otkriti s vrlo velikom točnošću.
Postoji jaka veza između upalne bolesti crijeva (IBD) i spondiloartritisa – stanja koje uzrokuje bol i ukočenost u zglobovima. Rizik je posebno visok među pacijentima s Crohnovom bolešću i onima kojima je upalna bolest crijeva dijagnosticirana u djetinjstvu.
