Uzroke sindroma suhog oka možemo podijeliti u dvije skupine koje nisu međusobno isključive: nedovoljna proizvodnja suza (hiposekrecijsko suho oko) i pojačano ishlapljivanje suza (evaporativno suho oko, nekvalitetne suze).
Hiposekrecijski tip suhog oka uzrokovan je smanjenom proizvodnjom vodene komponente suza u suznoj žlijezdi. Može biti u sklopu Sjögrenovog sindroma, autoimunog poremećaja koji osim suznih žlijezda zahvaća i žlijezde slinovnice. Sam Sjögren nazvao je ovaj tip suhog oka latinskim nazivom keratoconjunctivitis sicca, pa se ovaj naziv i danas povezuje s ovom vrstom hiposekrecijskog suhog oka iako se zapravo odnosi na sve upale spojnice i rožnice oka uzrokovane suhoćom.
Osim autoimunih bolesti, uzroci nedovoljne proizvodnje suza mogu biti druge bolesti koje zahvaćaju suznu žlijezdu i suzne kanale, lijekovi, zračenje te ozljede suzne žlijezde ili ličnog živca. Ipak, najčešće je uzrok slabije proizvodnje suza nepoznat i povezuje se sa promjenama suzne žlijezde u starijoj dobi.
Evaporativni tip suhog oka češći je od hiposekrecijskog tipa suhog oka. U prvom redu uzrokovan je nedovoljnom kvalitetom suznog filma zbog disfunkcije Meibomovih žlijezda (MGD, eng. Meibomian gland dysfunction). Ove žlijezde nalaze se u rubu vjeđa i odgovorne su za lipidni (masni) sloj suza koji sprječava njihovo ishlapljivanje. Promijenjeni sekret Meibomovih žlijezda uzrokuje njihovo začepljenje što pogoduje razvoju bakterijske upale ruba vjeđa (blefaritis) i na koncu upale površine oka koja je u podlozi svakog suhog oka.
Kod žena je nešto češći uzrok disfunkcije nedovoljna sekrecija lipida zbog atrofije (nestanka) Meibomovih žlijezda, pri čemu vrlo važnu ulogu igra manjak muških spolnih hormona. Disfunkciji Meibomovih žlijezda pridonose i lijekovi, prvenstveno oni koji utječu na hormonski status. Osim disfunkcije Meibomovih žlijezda, na povećano hlapljenje suza može utjecati i smanjeno treptanje (rad za računalom), nepotpuno zatvaranje vjeđa, suha ili vjetrovita okolina, nedostatak A vitamina, nošenje kontaktnih leća i drugo. Većina ovih faktora negativno utječe i na vrčaste stanice na površini oka koje proizvode "skliski" mucinski sloj suza dalje smanjujući mogućnost za normalnog funkcioniranja suznog filma.
Zadnja izmjena: 21.04.2015.
Ljudi koji provode previše vremena pred ekranima mogu razviti sindrom suhog oka, zamagljen vid, suzenje očiju ili glavobolju, upozorava American Academy of Ophthalmology (AAO). To se dešava zato što ljudi manje trepću dok gledaju u ekrane.
Prema rezultatima analize 11 studija u koje je bilo uključeno oko 3,6 milijuna ispitanika, izgleda da glavobolje mogu povećati rizik od razvoja sindroma suhog oka. Među tipovima glavobolja, migrena, tenzijske glavobolje i glavobolje u serijama (klaster glavobolje) povezane su s većim rizikom za sindrom suhog oka.
