25.08.2019. 12:2605.01.2011. 16:51
| Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Težina upale pluća (pneumonije) ovisi o vašem općem zdravstvenom stanju te vrsti i stupnju vaše upale pluća.
Ako ste mladi i zdravi, vaša će se upala pluća uglavnom uspješno izliječiti. Međutim, neki mikroorganizmi koji uzrokuju upalu pluća toliko su virulentni da mogu nadvladati obrambene mehanizme čak i kod inače zdravih ljudi.
Ako bolujete od zatajenja srca ili plućnih bolesti, naročito ako pušite ili ste stariji, vašu će upalu pluća biti teže uspješno liječiti. Kod vas je izglednija pojava komplikacija od kojih neke mogu bit i smrtonosne.
Komplikacije kod upale pluća su:
Bakterije u krvotoku - Upala pluća može biti opasna po život kad upala ispuni alveole u plućima i otežava disanje. U nekim slučajevima zaraza se može proširiti na krvotok (bakteremija). Zatim se može brzo proširiti i na druge organe.
Nakupljanje tekućine i zaraza oko plućnih krila - Ponekad se tekućina nakuplja između tanke, prozirne membrane (pleure) koja prekriva pluća i membrane koja ovija unutarnju površinu prsnog koša – stanje je poznato kao pleuralni izljev. Normalno, pleura je glatka te omogućava da pluća lagano klize po plućnom košu prilikom udisaja i izdisaja. No kad se pleura oko pluća upali (pleurizija) - može se nakupiti tekućina i doći do upale (empijem).
Apsces pluća - Šupljina koji sadrži gnoj (apsces) koja se stvara u području zahvaćenom upalom pluća druga je potencijalna komplikacija.
Akutni respiratorni distres sindrom (ARDS) - Upala pluća zahvaća uglavnom cijelo područje oba plućna krila pa je disanje otežano, a tijelu nedostaje kisik. Podležeća bolest pluća bilo koje vrste, ali naročito KOPB čine vas još podložnijim ARDS-u.
Prema rezultatima novog istraživanja, nedostatak cinka u prehrani potiče infekciju pluća bakterijom Acinetobacter baumannii; koja je vodeći uzrok upale pluća povezane s ventilacijom.
25.09.2024. 10:5525.09.2024. 10:45
| PNAS Nexus | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Infekcije donjih dišnih putova, poput bronhitisa, upale pluća i bronhiolitisa, trenutno se dijagnosticiraju kultivacijom respiratornih uzoraka, no postupak je invazivan, naporan i vremenski intenzivan, a tehnike molekularnog sekvenciranja ne mogu razlikovati kliničku infekciju od puke kolonizacije, u kojoj su bakterije benigno prisutne u respiratornom traktu.