U proteklih nekoliko godina sve više smo svjedoci iznenadnih smrtnih slučajeva na športskim terenima, stoga smo zamolili akademika Davora Miličića, predstojnika Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC Zagreb i predsjednika Hrvatskoga kardiološkog društva, da nam objasni o čemu se tu radi.
Samoliječenje je jedan od oblika samoskrbi, a nastalo je kao posljedica podizanja svijesti o zdravlju pojedinca, te uključuje odabir i korištenje bezreceptnih lijekova, medicinskih proizvoda i dodataka prehrani u svrhu prevencije i liječenja bolesti i simptoma koje su pojedinci sami prepoznali. Takav proces omogućuje aktivniju ulogu bolesnika te brži i lakši pristup lijekovima koji se mogu sigurno uzimati i bez liječničkog nadzora.
Određivanje genskog profila tumora pomaže liječnicima da točnije dijagnosticiraju subtipove tumora, predvide njihovo ponašanje te im olakšava izbor ciljane terapije. U biti, ako znamo koji su geni promijenjeni u nekom tipu tumora, možemo dati lijek koji specifično blokira posljedice genskih promjena (npr. promijenjene signalne putove) i tako liječimo terapijom koja ima veću vjerojatnost da će biti učinkovita i uz manju vjerojatnost da će se izazvati ozbiljnije nuspojave.
Mehanička trombektomija u svjetske je smjernice za liječenje moždanog udara uvedena 2015. godine od kada se rutinski provodi u svim specijaliziranim centrima za liječenje moždanog udara. Metoda omogućava mehaničko vađenje ugruška iz zatvorene krvne žile, čime se ponovno osigurava dotok krvi i svih potrebnih hranjivih sastojaka u odgovarajuće dijelove mozga.
Godinama bolujem od fibrilacije atrija. Ležiš u krevetu, potpuno opuštena, a onda ti srce krene u grlo, loviš dah, uzalud, jasno ti je da umireš, znaš da ne umireš, a više od svega želiš umrijeti. U tri ujutro u usta ubaciš šaku tableta i moliš Boga da prođe. Ako prođe, satima se treseš od užasa.
Obzirom da se uskoro obilježava Svjetski dan šećerne bolesti i da šećerna bolest predstavlja velik javnozdravstveni problem, naime, u Hrvatskoj je više od 400 tisuća oboljelih od šećerne bolesti, porazgovarali smo s prof. dr. sc. Ivanom Pavlić Renar sa Zavoda za endokrinologiju KBC-a Zagreb o novostima u liječenju te opake bolesti.
Svakog dana šest žena u Hrvatskoj saznati će da boluju od raka dojke. Broj novooboljelih žena veći je od 2.500 godišnje, dok je prije samo 40 godina njihov broj bio gotovo 3 puta manji. Unatoč uznapredovalim metodama liječenja, rak dojke je i dalje najčešći pojedinačni uzrok smrti u žena u dobi od 35. do 69. godine života. Stoga, ovi podaci upućuju na važnost prevencije i ranog otkrivanja raka dojke.
Oralni karcinom (rak u usnoj šupljini) je daleko najteža bolest s kojom se susreće stomatološka struka. Iako stomatolozi u Hrvatskoj ne liječe oralni karcinom, već kirurzi za glavu i vrat i onkolozi, problematika njegovog ranog otkrivanja itekako ovisi o kompetentnosti stomatologa. Osim iznimno važne uloge u ranom otkrivanju, stomatolozi također sudjeluju u pomoćnom liječenju bolesnika s oralnim karcinomom, provodeći postupke za prevenciju ili minimiziranje nuspojava liječenja karcinoma, naročito ukoliko je potrebno zračenje područja glave i vrata.
Talasemije su heterogene skupine genetskih poremećaja koje karakterizira poremećena proizvodnja hemoglobina (Hb). Najčešće talasemije su beta- i alfa-talasemija, a njihovo glavno obilježje je djelomično ili potpuno smanjenje sinteze specifičnih lanaca globina hemoglobina A (Hb A, α2/β2). Procjenjuje se da 1,5 posto svjetske populacije (80-90 milijuna ljudi) ima beta-talasemiju, a njih 5 posto alfa-talasemiju.
Pojam funkcionalna hrana počeo se koristiti 80-ih godina prošlog stoljeća u Japanu. Prema definiciji, funkcionalna je hrana ona koja osim osnovne namjene pružanja hranjivih tvari tijelu posjeduje i specifična svojstva koja blagotvorno djeluju na organizam – od olakšavanja određenih tegoba do smanjenja rizika i prevencije nekih bolesti. Hrana može biti prirodno funkcionalna, poput raznog voća i povrća koje sadrži bioaktivne komponente, no možemo ju i obogatiti određenim hranjivim tvarima ili joj ukloniti određene komponente poput glutena ili laktoze, kako bi dobila svojstva funkcionalne hrane.
