Članci

Obična ili žuta mrkva (lat. Daucus carota), dvogodišnja je biljka iz porodice Umbelliferae, koja je raspostranjena u prirodi i u kulturama u velikom broju podvrsta i varijateta. Smatra se da je mrkva ljudima poznata već 5.000 godina kao povrće i kao lijek, a najviše se upotrebljava njen vretenasto zadebljao, crvenkasto ili žučkasto obojen korijen, koji sadrži karoten (provitamin A; 5-20 mg/100 g). Cvjetovi mrkve su bijeli, žučkasti ili ružičasti skupljeni u štitac. List je složen, pernast i usječen. Obična mrkva podrijetlom je iz središnje Azije, a od 13. stoljeća se uzgaja u Kini i sjeverozapadnoj Europi.

Kvasac Saccharomyces boulardii otkrio je francuski znanstvenik Henri Boulard davne 1923. godine. Naime, tijekom svog putovanja po Indokini, Boulard je uočio kako lokalno stanovništvo koristi egzotično voće lychee i mangosteen za tretiranje proljeva koji je simptom kolere. Ubrzo je otkrio da je za zdravstvene koristi ovog voća zapravo zaslužan kvasac.

Od davnina se češnjak (bijeli luk, lat. Allium sativum) koristi kao začin i dodatak jelima, no osim u kulinarstvu, češnjak se već tisućama godina također koristi i u medicini za prevenciju i liječenje raznih bolesti, te se ubraja među najstarije i najčešće rabljene prirodne lijekove. Inače, češnjak potječe iz središnje Azije, a bio je već poznat starim Indijcima, Egipćanima, Grcima i Rimljanima.

Autoinjektori adrenalina se koriste za hitno liječenje alergijskih reakcija (anafilaksija) izazvanih ubodima ili ugrizima insekata, hranom, lijekovima i ostalim alergenima, kao i idiopatskih anafilaksija i anafilaksija uzrokovanih vježbanjem. Autoinjektor adrenalina treba koristiti samo osoba s anamnezom prethodne anafilaktičke reakcije ili dokazanim rizikom za anafilaktičku reakciju.

Fiziološka ili normalna flora rodnice (sve bakterije koje naseljavaju zdravu rodnicu) je dinamičan ekosustav podložan čestim izmjenama te dominantno sastavljen od laktobacila. Najčešće vrste vaginalnih laktobacila su Lactobacillus crispatus, Lactobacillus gasseri, Lactobacillus jensenii i Lactobacillus iners. Laktobacili su važni za obranu rodnice od infekcija jer svojim produktima održavaju kiseli pH rodnice što sprječava razmnožavanje potencijalno štetnih mikroorganizama. Ukoliko dođe do neravnoteže u zastupljenosti pojedinih vrsta laktobacila te pojave bakterija koje se rijetko nalaze u većoj količini u zdravoj rodnici, osobito bakterija Gardnerella vaginalis i Atopobium vaginae, govorimo o bakterijskoj vaginozi (BV).

Osjećaj suhih usta medicinski se naziva kserostomia. Uzroci kserostomije su brojni, a vrlo često je uzrok stvarni manjak sline ili pak promjene u njezinu sastavu od kojih pati i 20-tak posto ljudi u razvijenim zemljama.

Centralna serozna korioretinopatija (CSCR) najčešće je jednostrana, samoograničavajuća očna bolest muškaraca mlađe i srednje životne dobi (od 20 do 55 godina) u kojoj dolazi do zamućenja vida. Naziv je dobila zbog toga jer se radi o bolesti u središnjem području žilnice (koroideje) i mrežnice (retine) u kojem se nalazi žuta pjega. Žene oboljevaju 6 do 10 puta rijeđe od muškaraca, a kod muškarca starijih od 55 godina bolest može zahvati i oba oka uz veću vjerovatnost kasnijih komplikacija.

U prehrani dojenčadi i djece žitarice se pojavljuju već u počecima dohrane, u obliku rižinih i kukuruznih pahuljica pripravljenih posebno za djecu od 4 mjeseca starosti. Pripremaju se s mlijekom koje dijete i inače uzima, bilo majčino ili dojenački mliječni pripravak. Žitarice poput pšenice, ječma, raži, heljde, prosa, kvinoje ili zobi također su vrijedan izvor hranjivih tvari. Međutim, u dojenačku se prehranu dodaju nešto kasnije, obično s navršenih 6 mjeseci starosti.

Balanitis označava pojavu upalnih promjena na glaviću (glansu) penisa. Ukoliko je riječ o muškarcima koji nisu obrezani, te promjene se mogu proširiti i na kožicu penisa (prepucija) pa tada govorimo o balanoposthitisu, a one također mogu biti prisutne samo na tome dijelu pa je tada riječ o izoliranom posthitisu. Termin balanitis se koristi i u žena i u tom slučaju označava upalne promjene na klitorisu. Obzirom da se daleko češće javlja u muškaraca, u ovom članku će biti opisana njegova pojava u muškoj populaciji.

Pravilna i prozirna prednja površina rožnice oka nužan je preduvjet za dobar vid. Kod keratokonusa dolazi do slabljenja i stanjivanja rožnice zbog čega se ona izbočuje prema van u obliku konusa po čemu je bolest i dobila ime. Kako se zrake svijetla u području vrha konusa lome jače nego u okolnim dijelovima rožnice dolazi do pada kvalitete vida, posebno na daljinu. Iako je bolest obostrana, promjene u vidu u početku se teško primijete jer bolest u većini slučajeva brže napreduje samo na jednom oku, na što se mozak uspješno prilagođava.