Imunoterapija ili hiposenzibilizacija

Imunoterapija ili hiposenzibilizacija je specifična metoda liječenja u alergologiji. Metoda se temelji na postupku kojim se postiže povišenje vrijednosti IgG protutijela, pa se time sprječava degranulacija mastocita.

Indikacije za hiposenziblilizaciju su preosjetljivost na alergene insekata (pčela, osa), alergene peludi (trava, stabala, korova), na kućnu prašinu i grinje. Tom metodom bolesnicima nije nužna primjena sistemskih kortikosteroida, antihistaminika, bronhodilatatora te vazokonstriktora kroz duže razdoblje.

Hiposenzibilizacija kao klasičan oblik liječenja provodi se supkutano na kožu nadlaktice s određenim, progresivno rastućim koncentracijama komercijalno priređenih i standardiziranih alergena. U nas koriste se alergeni Imunološkog zavoda Zagreb, Alk-Abello, Epipharm, Octal-Pharma, Bencard i dr..

Postupak se provodi alergenima s četiri postupne rastuće koncentracije tijekom nekoliko mjeseci. U početku se niže koncentracije daju dva puta tjedno, dok se četvrta koncentracija (najviša) daje jedan puta tjedno, a poslije jedan put u četrnaest dana ili jedan put na mjesec (doza održavanja).

Hiposenzibilizacija se može provoditi samo sezonski ili cijelu godinu, što ovisi o alergenu s kojim se ona provodi. Primjerice hiposenzibilizacija na peludi provodi se tri mjeseca prije aktualne sezone cvata, a na kućnu prašinu i grinje (Dermatophagoides pteronisimus) cijele godine. U novije vrijeme se djelotvorno (naročito u djece) provodi oralna (sublingvalna) imunoterapija (svaki dan po jedna kap alergena više, od prve do četvrte koncentracije alergena) od tvrtke Bencard ili Epipharm (Alk-Abello).

Indikacije za primjenu hiposenzibilizacije u bolesnika su: alergijski rinitis, konjuktivitis, bronhitis, alergijska urtikarija i atopijski dermatitis. Strogo se vodi računa o kontraindikacijama. Tijekom imunoterapije izvode se laboratorijske analize: krvna slika, imunološki status, jetreni enzimi i ukupna i specifična IgE protutijela. U djece mlađe od pet godina izbjegava se klasična hiposenzibilizacija i primjenjuje se sublingvalna metoda. Tijekom izvođenja imunoterapije u pripremi je uvijek antišokni set prema svim propozicijama europskog koncenzusa za imunoterapiju.

U Ambulanti za alergološka testiranja Klinike za kožne i spolne bolesti KBC-a Zagreb već petnaest godina provodimo klasičnu hiposenzibilizaciju na peludi, kućnu prašinu, grinje, perje i životinjsku dlaku. Primjenjujemo pojedinačne ili grupne alergene: peludi trava, stabala i korova tri mjeseca prije sezone cvata. Obično je potrebno tri do pet godina provoditi hiposenzibilizaciju, kako bi bolesnici bili čak i bez tegoba, a u većini slučajeva smetnje su znatno smanjene. Pridržavamo se uputa iz literature, uputa koje navode vanjski autori i tvrtke koje pripremaju alergene, te consensusa Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). U Hrvatskoj se koristimo kalendarom za peludi (Botanički zavod) i uspoređujemo ih s europskim (kontinentalnim i mediteranskim) regijama, te dajemo upute za karenciju alergena bolesnicima u vrijeme maksimuma cvata. Bolesnici moraju biti upoznati da ukoliko je netko alergičan na peludi npr. korova, stabala ili trava, može unakrsno imati alergiju na tropsko voće (kivi, avokado) ili ostalo voće - jabuke, kruške, šljive, breskve, trešnje, badem i lješnjak te na povrće - krastavce, papriku, rajčicu, cvjetaču, mrkvu, artičoke, suncokret ili kamilicu. Tijekom ljeta bolesnici imaju tegobe od peludi korova (limundžik ili divlji odnosno crni pelin), a ponekad i od sunca. Izdajemo detaljne upute o karenciji (izbjegavanje) alergena.

Tijekom našeg petnaestogodišnjeg iskustva u timskom radu (sestra-liječnik) s hiposenzibilizacijom u Klinici za kožne i spolne bolesti nismo imali neželjenih nuspojava. Bolesnike smo opservirali barem pola sata nakon aplikacije alergena i nije bilo incidenata. Bolesnici rado dolaze na hiposenzibilizaciju, a posebice na "depot" oblik.

Imunoterapija je poštedna terapija, kako u odnosu na sistemske kortikosteroide, tako i na ostale lijekove ( koji izazivaju nuspojave), stoga ćemo nastaviti s ovim načinom liječenja za dobrobit bolesnika s alergozama i alergodermijama.

Literatura: 

1. Busquet J., Lockey RF., Malling HJ. Allergen immunotherapy: therapeutic vaccines for allergic diseases: Suppl. 1998; 44(53):1-42.
2. Čvorišćec B., Kljajić-Turkalj M., Tudorić N., Stipić-Marković A., Tuđman Z. Specific immunotherapy. Medicus 1997; 6(1):73-80.
3. Allegen products (Producta allergenica). European Pharmacopeia, 1997:1063-8.