|
Autor
|
Poruka
|
|
dm30
|
15.12.2008. 11:20
Moja mama ima dijagnozu NHL CD IIA-DLBCL-CD 20+.Znači Velikostanični dizuni limfom B tipa u drugom stadiju razvoja.
Odradila je jednu kemoterapiju, a neki dan je došlo pismo iz bolnice sa nekog povjerenstva da je sposobna primat rituksimab.
Pošto se to radi o nekoj vrsti imunoterapije( koliko sam uspio pročitat po nekim časopisima), zamina me da li će nju liječit samo time ili paralelno i to i kemoterapija?
i koliko se obično dobije ciklusa liječenja za taj tip i stadij bolesti?
|
|
Prof. dr. sc. Igor Aurer, dr. med.
|
15.12.2008. 14:55
Poštovani,
Limfom kakvog ima vaša majka se obično liječi kombinacijom rituksimaba (Mabthere) i kemoterapije. Uobičajeno je dati 8 ciklusa rituksimaba i 4-8 (ovisno o odgovoru i podnošljivosti) ciklusa kemoterapije. Naravno, ovisno o bolesniku i bolesti, se od tih brojeva može i odstupiti.
|
|
dm30
|
15.12.2008. 16:05
Zanima me kolike su šanse za potpunu remisiju? ili je o tome sad prerano nagađati?
Mama ima 56 godina i relativno je zdrava...mislim teže bolesna nije bila nikad, nije pušač.
|
|
Prof. dr. sc. Igor Aurer, dr. med.
|
17.12.2008. 19:15
Vjerojatnost postizanja remisije za bolesnicu mlađu od 60 godina, dobrog općeg stanja, B-velikostaničnog limfoma stadija II je oko 80%.
|
|
dm30
|
22.12.2008. 13:05
da li se nakon 8 ciklusa terapije prakticira i nekoliko terapija zračenjem?
|
|
Prof. dr. sc. Igor Aurer, dr. med.
|
31.12.2008. 00:20
Na to pitanje danas nije jednostavno odgovoriti. Prije nego što je rituksimab ušao u široku upotrebu, bilo je uobičajeno nakon završetka kemoterapije ozračiti područje u kojem je na početku liječenja tumor bio izrazito velik. Pri tom nije bilo konsenzusa što je izrazito velik tumor, neki autori su smatrali da je to svaki tumor najvećeg promjera većeg od 5 cm, drugi su za granicu uzimali 7,5 cm, a treći 10 cm. Ozračenje nije utjecalo na preživljavanje, ali je smanjivalo vjerojatnost da se tumor ponovno javi. Čini se da je zbog upotrebe rituksimaba uloga zračenja danas manja te da ozračiti treba samo područja koja na kraju kemoterapije nisu u kompletnoj remisiji, bez obzira na veličinu početnog tumora.
Pretpostavljam da je kod vaše majke najveća tumorska masa bila u sredoprsju tj. medijastinumu. Ako nakon završetka kemoterapije dođe do smanjenja limfnih čvorova u tom području na manje od 1,5 cm, mislim da je ne bi trebalo zračiti. Ako nakon završetka imunokemoterapije zaostanu limfni čvorovi veći od 1,5 cm, trebat će u razgovoru između nje, njenog hematologa i eventualno drugih članova obitelji, procijeniti moguće koristi i štete od eventualnog zračenja i nakon toga zajednički donijeti odluku.
|
|
dm30
|
17.02.2009. 13:10
Mojoj je majci nakom treće terapije dijagnosticirana regresija limfoma u licu za oko 90 %.
Kako ste vi rekli da je izvor limfoma u sredoprsju, a CT nije rađen, zanima me da li je to hematolog odokativnom metod ustanovio regresiju u licu i da li će se svejedno ići na varijantu od ukupno 8 ciklusa R-CHOP?
Da li je regresija od 90 % znak da limfom dobro odgovara na kemoterapiju?
|
|
Prof. dr. sc. Igor Aurer, dr. med.
|
17.02.2009. 19:25
Izgleda da smo se krivo razumjeli, u prošlom odgovoru sam napisao da pretpostavljam da je tumor u sredoprsju, jednostavno zato što je u bolesnika sa stadijem II najčešća kombinacija zahvaćanje vrata i sredoprsja (medijastinuma), a iz podataka koji su mi bili dostupni nisam mogao ustanoviti koja su područja zahvaćena. Bez obzira gdje se tumor nalazio, smanjenje tumorske mase za 90% je odličan odgovor, tzv. nepotvrđena kompletna remisija. Odluka o broju ciklusa ovisi o više čimbenika, između ostaloga odgovoru na liječenje, dobi bolesnika i podnošljivosti. Ako se ne planira zračenje, uobičajeno je dati najmanje 6 ciklusa kemoterapije. Ako je bolesnik postigao kompletnu remisiju, a terapiju ne podnosi dobro, puno liječnika će se odlučiti izostaviti 7. i 8. ciklus.
|
|
dm30
|
20.10.2009. 11:00
Moja majka je završila 8 ciklusa kemoterapije po R-CHOP protokolu ( radilo se o difuznom velikostaničnom limfomu B imunofenotipa sa izvorom u sinusu). Po završetku kemoterapije bila je upućena na zračenje, međutim u međuvremenu je došlo do upale sinusa te je upućena na operaciju. poslije operacije je maltene skoro umrla.Sada nakon tri mjeseca bolničkog liječenje upućena je kući.
Hematolog tvrdi da trenutno nije sposobna primat kemoterapiju niti nastaviti zračenje.
Zanima me slijedeće:
1. Kakva je praksa za nastavak liječenje?
2. Zašto nije urađena transpaltacija matičnih stanica pošto je PET CT nalaz pokazao da još u frontalnom sinusu postoji aktivna bolest?...ili barem citološka punkcija jer se navodno sumnjalo na gljivičnu infekciju.........
Sada na kraju niko ne zna da li je pacijent u remisiji.............
|
|
Prof. dr. sc. Igor Aurer, dr. med.
|
20.10.2009. 20:10
Poštovani,
Ako sam vas dobro shvatio, vaša majka je operirala sinuse u kojima je imala limfom i koji su nakon 8 ciklusa bili PET pozitivni. Ako je tome tako, onda se iz uzorka tkiva uzetog prilikom operacije može odrediti da li je bila u remisiji ili ne. PET nije specifičan za limfome, pozitivan nalaz se nalazi i u upali, a ona je, kako navodite, imala upalu sinusa zbog koje je i operirana.
Autotransplantacija je vrlo agresivna metoda liječenja, većina bolesnika tijekom transplantacije bude teško bolesna, a neki (oko 5%) i umru. Prema tome, ne treba je raditi tamo gdje nema jasnih razloga za to kao ni u osoba koje su u lošem stanju kao što je, čini se, vaša mama.
I naposlijetku, i u bolesnika koji su u remisiji prema nalazu PET-a, CT-a itd. moguća je ponovna pojava limfoma. Nema načina da se bude posve siguran da je limfom izliječen!
|
|
dm30
|
21.10.2009. 10:35
Nalaz PET CT je pokazao na aktivnu bolest u frontalnom sinisu, ali nisu mogli potvrdit da se radi o limfomu ili o nečem drugom.
Preporučili su citološku punkciju koju hematolog nije u KBC Dubravi napravio nego se forsiralo zračenje.
Nakon dva mjeseca je došlo do bakterijske infekcije koja se više nije dala izlječit antibioticima nego se išlo na operativni zahvat.
Zaključak je sada da se radilo ipak o supergljivičnoj infekciji,a ne o limfomu.
Ali sada mi nije jasno zašto onda na otpusnom pismu stoji dijagnoza parcijalna remisija?
I šta se u tom slučaju poduzima dalje?
|
|
Prof. dr. sc. Igor Aurer, dr. med.
|
26.10.2009. 20:55
Mislim da sada više ne treba činiti ništa. Pretpostavljam da su kolege mislile da treba provesti zračenje sinusa bez obzira na nalaz punkcije. Ekstranodalna lokalizacija, tj. zahvaćanje organa koji nisu limfni čvorovi, je jedna od češćih indikacija za zračenje u agresinim limfomima. Obzirom da je zračenje provedeno, a da se prilikom operacije našla samo upala, ali ne i tumor, daljnje liječenje u ovaj mah nije potrebno.
Ako se bolest ponovno pojavi, a vaša mama bude u dobrom općem stanju, metoda izbora za liječenje je intenzivnija kemoterapija i, u slučaju povoljnog odgovora, autotransplantacija.
|
