Pedijatrija


Da bi mogli slati poruke na forum trebate se prijaviti. Novi korisnici mogu se registrirati ovdje. Molimo vas da prije registracije pročitate Pravila za korištenje foruma.

Broj tema: 6661 | Broj poruka: 26489

Prof. dr. sc. Milivoj Jovančević, dr. med.

Poliklinika Salvea
Zagreb, Zagrebačka cesta 126


atopijski dermatitis


Morate biti prijavljeni kako bi imali pristup forumu. Prijaviti se možete na sljedeći način: ovdje

Autor Poruka

đurđica

14.09.2004. 21:54

Prema Vašoj preporuci napravili smo prick test kod dječaka starog deset mjeseci kojemu je već s mjesec i pol starosti dijagnosticiran atopijski dermatitis.
Rezultati testa su: Histamin U2x3 mm. Nutritivni: kravlje mlijeko U3x4mm, lješnjak U3x3, pšenično brašno U3x4mm
Doktorica mi je rekla da će sljedeći put (za 3 mjeseca) djetetu uraditi in vitro alerg obradu. Lijepo molim da mi odgovorite kakva je to obrada i s kojim ciljem se radi. Za pregled sam na Srebrnjaku s bebom čekala 4 i pol sata, a u ordinaciji sam bila samo 5 minuta i nisam stigla pitati liječnicu. Još Vas molim da mi odgovorite jesu li vrijednosti koje je test pokazao niske? Naime, dijete još uvijek dojim i doktorica mi je rekla da uopće ne moram izbaciti ni smanjiti količinu kravljeg mlijeka i njegovih prerađevina u vlastitoj prehrani. Znači li to da se radi o djetetovoj blagoj senzibilizaciji na kravlje mlijeko?
Hvala.

Dr. Darko Richter

15.09.2004. 08:39

Radi se o jasnoj preosjetljivosti na kravlje mllijeko (3+ na skali od 0 do 4+), te na lješnjak (također 3+). Ako dijete ima opsežne kožne promjene, ili i manje opsežne, ali koje su stalno aktivne, tada je izrazito preporučljivo da mjaka, koja doji, sama NE konzumira mlijeko imliječne proizvode u kojima je zadržana znatnije količina proteina kravljeg mlijeka (praktički sve osim malsaca). In vitro obrada znači vađenje krvi i potvrđivanje već kožnim testom uočene alergije. Ako je alergija jasna, kao što je u slučaju vašeg djeteta, iako uvid u in vitro nalaze na škodi, nema za njim velike potrebe, već se svakih 12-18 mj. ponavlja kožni test, pa, kada postane negativan na kravlje mlijeko, može se za svaku sigurnost odrediti RAST (in vitro pretraga) i nestanak specifične alergije potvrditi prije no što se preporuči mogućnost konzumacije mlijeka i mliječnih proizvoda. Inače, alergija na lješnjak ima znatno manje šanse da prođe, i ukazuje da se vjerojatno radi o upornijoj alergijskoj sklonosti, te neće biti na odmet kod slijedećeg prick testa ispitati i aeroalergene. Naime, alergija na mlijeko i jajae najčešće prođu, ali na orašasto voće i ribu uglavnom ne, a često se vidi prijelaz u alergiju na aeroalergene.

Natalie

15.09.2004. 22:40

Moje dijete ima isti problem i gotovo identične nalaze. Meni je također savjetovano da, iako dojim, nastavim normalno s konzumiranjem mlijeka i mliječnih proizvoda. Djetetu, naprotiv, nismo ni uvodili niti jednu od visoko alergogenih namirnica. Zanima me koliko sam ja s povremenom konzumacijom mlijeka, a češćom mliječnih proizvoda mogla naškoditi svome djetetu? I kako je zapravo moguće da mi je pedijatar alergolog dao krivu uputu iako sam tražila da me uputi kako prilagoditi svoju prehranu dok dojim?
Hvala.

Dr. Darko Richter

16.09.2004. 12:36

Mislim da niste puno naškodili ako ste povremeno konzumirali mlijeko itd. Međutim, ako se potpuno riješite mlijeka, postoji realna mogućnost da se opseg i jačina atopijskog dermatitisa na očigled smanje, obično to uzme oko 7 dana. Morate također znati da zbog vaše dijete neće doći do potpunog nestanka bolesti, ali, kao što rekoh, može se očekivati poboljšanje. Drugo, alergija na mlijeko je najčešće prolazna, prođe za nekih par godina, uglavnom prije polaska u školu. No, prođe puno lakše i brže ako se izbjegavaju stalne provokacije mlijekom.
Ono teže pitanje, kako je zapravo moguće da ... ? Što vi mislite, recite vi meni! Ja sam pobornik totalne privatizacije, i za sebe sam siguran da bih preživio, i kasnije dobro živio, ali da se svi stave u iste polazne pozicije. Ljudi bi za svoje novce, koje bi direktno i bez pardona uplaćivali nakon pregleda, za tili čas shvatili tko valja, a tko ne. I zato vam u nas još uvijek traje teški socijalizam, jer velika većina točno zna gdje bi ih život smjestio da se pojave na slobodnom tržištu, a ovako samo svi "jednaki", pa se pacijenti, misleći da je to isitna da smo svi jednaki, stalno iščuđavaju "kako je ovo ili ono moguće?"