Načelno o prehrani djeteta od 13 mj. / Pedijatrija / Specijalizacije - medicina / Forum - Cybermed.hr

Registracija Prijava

Prikaži sve

Prikaži sve

Prikaži sve

Prikaži sve

Da bi mogli slati poruke na forum trebate se prijaviti. Novi korisnici mogu se registrirati ovdje. Molimo vas da prije registracije pročitate Pravila za korištenje foruma.

Broj tema: 6661 | Broj poruka: 26489

Prof. dr. sc. Milivoj Jovančević, dr. med.

Poliklinika Salvea
Zagreb, Zagrebačka cesta 126

Morate biti prijavljeni kako bi imali pristup forumu. Prijaviti se možete na sljedeći način: ovdje

Autor	Poruka
Predrag	18.02.2004. 23:50 Poštovani, zanima me kakav stav zauzima suvremena pedijatrijska znanost i praksa o pitanju ishrane djece nakon prestanka uzimanja hrane putem majčina mlijeka! Ja tvrdim da dijete nakon prestanka dojenja treba za svoj organizam neizostavno i bjelančevine životinjskog podrijetla ( vječita "dilema" oko vegeterijanske kuhinje). Potonja činjenica notorna je istina koju je dokučila med. znanost. Moje pitanje je da li Vaša struka poznaje znanstvene radove na tu temu, i interesira me može li po Vašem mišljenju manjak bjelančevina animalnog podrijetla (neovisno iz kojeg je to izvora, n.b.) u rastu i razvoju djeteta imati neg. posljedica tj. štetnih za djetetov um-mozak odnosno za tijelo djeteta(čitaj, na cjeloviti organizam djeteta tj. njegovu osobu). Ako da, zna li se koja je to količina bjelančevina u prehrani dnevno, po kilogramu tjelesne mase djeteta, a koja bi zadovoljila takovu potrebu? Ja se kladim da tu ne bi trebalo biti dileme, ali jedva čekam pročitati Vaš odgovor! hvala! S poštovanjem, Peđa
prof. dr. sc. Ana Votava-Raić	26.02.2004. 21:43 Cijenjeni gospodine, u "borbi" za svoje ideje koju vode vegetarijanci zaista se može pročitati svašta. No, činjenica jest da je vegetarijanstvo nešto čemu se može prikloniti odrasla i zrela osoba svojom voljom iz bilo kojih razloga i da to ne bi trebalo biti nešto što će biti nametano bilo kome, pa niti djetetu koje ne može birati. Nadalje, naše podneblje nije kulturološki, pa ni na koji drugi način "domovina" vegetarijanstva, te i ne postoje pouzdani podaci na velikom i statistički značajnom uzorku populacije o eventulnim učincima - pozitivnima ili negativnima - na zdravlje vegetarijanaca koji su na toj prehrani od rane dječje dobi. S druge strane nije dokazano da odrasli vegetarijanci žive duže ili da su zdraviji od ostalih, ako je to cilj ili jedan od ciljeva vegetarijanstva. Pored toga, vegetarijanci nisu jedinstvena grupacija ljudi, već se, čak i bitno, međusobno razlikuju. Bjelančevine su neophodne u prehrani, osobito organizma u rastu. Animalne bjelančevine dokazano su korisne i "provjerene" na generacijama tijekom hiljada godina i stoga se postavlja pitanje "zašto mijenjati momčad koja pobjeđuje", osobito mijenjati silom i drugome koji uz to ne može imati vlastiti stav. Mnogo pozdrava.
Predrag	01.03.2004. 18:29 Poštovana profesorice, hvala Vam, da, i hvala Vam na trudu uloženom da odgovorite na moj upit kao i na Vašoj pažnji posvećenoj djeci! Ako okrenemo naše oči prema soc. kontekstu, djeca će ovu zemlju voditi u budućnost. Univerzalnije gledano, kao što ste primijetili, danas bilo tko može tvrditi da je više u pravu od nekog drugog pa automatski postane sumnjičen. Kao da postoji sklonost da se naglašava svačije individualno pravo na njegovo/zino vlastito mišljenje tj. da je istina bilo što što ja želim da bude; vrsta tiranije subjektivnog sebstva. Istina govori sama za sebe. Ako nešto jest istina, to je zato što je to istinito a ne jer je netko rekao da je to ispravno. Promatrajući činjenice iz života, nisam mogao ne uočavati prirodne obrazce ponašanja ljudi, tako i trendove, naposlijetku, i prijeporne točke. New Age pokret zajedno sa 'starim mišljenjem svijeta' donio je sa sobom ponešto i starih koncepata. Pače, New Age pokret zasniva se posvema na starim 'svjetskim' konceptima. Potonji termin ne odnosi se nužno na bilo koje vrijeme ili razdoblje u povijesti, nego prije svega na stvari koje su se pokazale pogrešnima, zastarjelima, ili neprikladnima u sadašnjosti. Naravno da relativno toplija podneblja 'ne trpe' kod ljudi prehranu baziranu na lako kvarljivim namirnicama, vjerojatno niti eskimima nije lako preživjeti bez mesa i sala životinja koje ih grije na strašnim zimama. Osobno, ja nisam pristaša ubijanja životinja iz sportskih pobuda. Čak lav ubije drugu životinju samo onda kada je gladan. I am. indijanac ubio je samo jednog 'buffala', koliko mu je bilo dovoljno tj. potrebno a ne više od toga, te je živio sinhrono, nije mu manjkalo harmonije u ljudskim odnosima, i nije uništavao okoliš. I našao je dobroga u promjeni svojih navika, uživajući u životu zaželjevši dobrodošlicu promjeni. Mnoge naše vrijednosti došle su na kušnju ali pitanje ostaje, postoji li u epicentru kaosa put za življenje života u ravnoteži? Cijenjena gđo. Ana-Votava Colić, slažem se sa Vama i sa onime što ste iznijeli, nasilje jedne filozofije nad drugom sigurno nije ispravan put. Konkretno, sa prijateljem sam porazgovarao o njihovom djetetu, i saznao da je od rođenja na vegeterijanskoj prehrani. Dobro je što je hranjeno majčinim mlijekom ali zapitao sam se, što je majka jela dok je dijete dojija(sva sreća nisu tzv. vegani)? Imajući na umu da u biljnoj prehrani nađemo esencijalne aminokiseline ali u znatno manjoj količini nego u kompletnoj ishrani, logika mi je nametnula pitanje-koliko čovjek količinski mora biljaka pojesti da bi zadovoljio dnevne potrebe, pogotovo ako hrani 'dvoje'!!! Iz rečenog, proizišlo je pitanje na koje ste mi odgovorili! U izmijeni energije sa okolišem, čovjek se, kao i npr. konj(biljojed) znoji-dok se npr. mesojedi (recimo pas) ne znoje. Tom logikom, iskristalizira se teorija da bi ljudi trebali jesti kompletnu ishranu na 'svjetskom menu-ju' ali sa naglaskom na biljnoj. Mene su učili da hrana treba biti raznovrsna, i da je šteta aminokiseline trošiti na dobivanje energije, već kada su tako dragocjeni 'materijal' za izgradnju našeg organizma. Poručio sam svojem prijatelju da on na neki način eksperimentira, i nikako se nisam mogao naći s njime na 'valnoj duljini' oko toga da svojem prekrasnom sinu nije ostavio slobodu izbora. Taj filozofski problem i determinizam jest star jedan, i stoljećima se intelektualci spore oko toga. Ono što propuštaju vidjeti jest činjenica da to nije intelektualni, nego eksperimentalni problem. Razlozi 'za' i 'protiv', jer to je relativna prijeporna točka a suprotstavljene strane su uvijek dijelom u pravu, vodi ih do relativnih zaključaka tj. do slijepih krajeva. Stoga, hvala Vam na prezentiranju 'cjelovite slike'! Majka nosi dijete devet mjeseci u svojoj utrobi, i prirodno je da bi djeca trebala biti zahvalna svojim roditeljima. Pa ipak, ne mislim da roditelji imaju pravo oblikovati djecu prema vlastitim željama. Mislim da rod. imaju dužnost odgajati djecu sa punom pažnjom, a smatram da odgoj djeteta počinje još sa navikama majke u trudnoći. Međutim, mi naslijeđujemo našu prošlost, i još uvijek nam ritam života ne ostavlja puno prostora za luksuz vremena, kojeg su ljudi prije nas imali . I čovjek je taj koji je učinio nered nama samima, u našem svijetu. Ostaje nada da kroz naša djelovanja u sadašnjosti, mi možemo promijeniti nas same, i naš svijet. Ako je to jasno, i osjećamo odgovornost i privilegiju, ne postoji više bilo koja "dilema", niti pitanje što činiti, nego jedino kako. Ono gdje se pojavila stanovita zabrinutost kod mene, pretpostavljate, jest jedino neznanje, pogrešne ideje, i putevi koji 'ne rade'. Čovjek ima sposobnost učiti, i povećavati kapacitete za razumijevanje, te nam preostaje da svojim prijateljima i njihovoj djeci zaželim da ostanu sretni, vedri, veseli, i slobodni da izaberu 'plus'. A što drugo? Instinkt za preživljavanje dat će nam energije da se ne vežemo za dualnosti dobrog i lošeg, već da to riješimo na način da izabiremo. Hvala Vam S poštovanjem! Vaš čitatelj, Peđa

Što je von Willebrandova bolest?

Što je von Willebrandova bolest?

Što je imunotrombocitopenija?

Što je imunotrombocitopenija?

Što je hemofilija B?

Što je hemofilija B?

Što je hemofilija A?

Što je hemofilija A?

Kako se boriti sa stigmom prema oboljelima od HIV-a

Kako se boriti sa stigmom prema oboljelima od HIV-a

Što je EmERGE projekt?

Što je EmERGE projekt?

Kako živjeti s HIV infekcijom?

Kako živjeti s HIV infekcijom?

Je li u Hrvatskoj zaustavljena epidemija HIV-a?

Je li u Hrvatskoj zaustavljena epidemija HIV-a?

Što je predekspozicijska profilaksa HIV-infekcije?

Što je predekspozicijska profilaksa HIV-infekcije?

Kako se zaštititi od HIV infekcije

Kako se zaštititi od HIV infekcije

Kako se liječe HIV infekcija i AIDS?

Kako se liječe HIV infekcija i AIDS?

Kada posumnjati na HIV infekciju?

Kada posumnjati na HIV infekciju?

Kako se prenosi virus humane imunodeficijencije (HIV)

Kako se prenosi virus humane imunodeficijencije (HIV)

Što je HIV infekcija?

Što je HIV infekcija?

Što je sindrom irtabilnog crijeva?

Što je sindrom irtabilnog crijeva?

Upalne bolesti crijeva

Upalne bolesti crijeva

Što je von Willebrandova bolest?

Što je von Willebrandova bolest?

Što je imunotrombocitopenija?

Što je imunotrombocitopenija?

Što je hemofilija B?

Što je hemofilija B?

Što je hemofilija A?

Što je hemofilija A?

Kako se boriti sa stigmom prema oboljelima od HIV-a

Kako se boriti sa stigmom prema oboljelima od HIV-a

Što je EmERGE projekt?

Što je EmERGE projekt?

Kako živjeti s HIV infekcijom?

Kako živjeti s HIV infekcijom?

Je li u Hrvatskoj zaustavljena epidemija HIV-a?

Je li u Hrvatskoj zaustavljena epidemija HIV-a?

Što je predekspozicijska profilaksa HIV-infekcije?

Što je predekspozicijska profilaksa HIV-infekcije?

Kako se zaštititi od HIV infekcije

Kako se zaštititi od HIV infekcije

Kako se liječe HIV infekcija i AIDS?

Kako se liječe HIV infekcija i AIDS?

Kada posumnjati na HIV infekciju?

Kada posumnjati na HIV infekciju?

Kako se prenosi virus humane imunodeficijencije (HIV)

Kako se prenosi virus humane imunodeficijencije (HIV)

Što je HIV infekcija?

Što je HIV infekcija?

Što je sindrom irtabilnog crijeva?

Što je sindrom irtabilnog crijeva?

Upalne bolesti crijeva

Upalne bolesti crijeva

Juvenilni idiopatski artritis