Otkrivene razlike u crijevnom mikrobiomu kod djece s autizmom
Znanstvenici su otkrili različite crijevne bakterije kod djece s autizmom, nudeći naznake mogućih tretmana. Međutim, oni naglašavaju potrebu za personaliziranijim i opreznijim pristupom probioticima.
Naime, otkrivene su razlike u crijevnim mikrobima između djece u tipičnom razvoju i one s poremećajem autističnog spektra te neke povezanosti između određenih vrsta i fizičkih, bihevioralnih i zdravstvenih ishoda. Međutim, studija je također naglasila da su potrebna daljnja istraživanja kako bi se te povezanosti i njihove potencijalne kliničke primjene u potpunosti razumjele.
Poremećaji autističnog spektra su rezultat složenih okolišnih i genetskih čimbenika. Jedan okolišni čimbenik koji je povezan s autizmom je crijevna disbioza ili neravnoteža u crijevnim bakterijama, što sugerira da postoji snažna povezanost između crijeva i mozga.
Korisne bakterije kao što su Lactobacillus i Bifidobacterium probiotici su čiji se živi sojevi konzumiraju i mogu proizvesti tvari koje utječu na mozak i poboljšavaju mentalno zdravlje. Poznati su kao psihobiotici i imaju antianksiozne i antidepresivne učinke te mogu smanjiti simptome autizma obnavljanjem zdravih crijevnih bakterija i povećanjem proizvodnje kemikalije u mozgu kod ljudi s autizmom.
Psihobiotici kao što su Lactobacillus plantarum, Lactobacillus reuteri i Bifidobacterium longum pokazali su obećavajuće rezultate za poboljšanje raspoloženja i društvenog ponašanja, smanjenje disruptivnog ponašanja, hiperaktivnosti, anksioznosti i upale, dok reguliraju ključne moždane putove povezane s autizmom. Ove bakterije također mogu ojačati sposobnosti vezane uz pamćenje i učenje.
Ova studija je pokazala da su djeca s poremećajem autističnog spektra imala značajno niže razine Lactobacillus reuteri i Lactobacillus plantarum nego djeca s tipičnim razvojem. Međutim, nisu pronađene značajne razlike za ukupne razine Bifidobacterium. Bifidobacterium i Lactobacillus bili su u pozitivnoj korelaciji sa zdravljem, fizičkim ponašanjem i društvenošću, a u negativnoj korelaciji sa senzornom i kognitivnom sviješću i nedostatkom reakcije.
Važno je napomenuti da iako su te korelacije opažene, studija nije pronašla uvjerljive dokaze da te razine bakterija izravno utječu na ozbiljnost simptoma autizma. Stoga, terapijski potencijal psihobiotičkih tretmana ostaje spekulativan.
Izvor:
Scientific Reports
