30.04.2024. 19:5706.09.2011. 21:50
| Prof. dr. sc. Robert Bernat, dr. med. | Klinika Magdalena
Kao posljedica aritmije obično dolazi do poremećaja u istisnoj funkciji srca, što osoba može i ne mora osjetiti. Smetnje ovise i o vrsti aritmije, a mogu biti u rasponu od relativno bezazlenog osjećaja preskakivanja srca, do nedostatka zraka, zamora, vrtoglavice, boli ili pritiska u prsima, te u krajnjem slučaju, gubitka svijesti.
Važno je zabilježiti i nastup te trajanje aritmije. Neke aritmije su nakon što započnu prisutne trajno (npr. permanentna fibrilacija atrija), neke se javljaju u napadajima (paroksizmalne aritmije), koji mogu trajati nekoliko minuta, sati ili dana. Neke počinju naglo, a isto tako i prestaju (tipična paroksizmalna supraventrikulska tahikardija); neke su povezane s naporom, a neke se mogu osjetiti u većoj mjeri u fazi odmora, primjerice navečer, prije spavanja. Postoje i aritmije čija se učestalost smanjuje u naporu (kao npr. ventrikulske ekstrasistole iz desne klijetke).
Prema rezultatima nove studije, rizik od moždanog udara se ne povećava jednako kod svih pacijentica s atrijskom fibrilacijom. Naime, studija sugerira da je ženski spol više poput modifikatora rizika, s povećanim rizikom od moždanog udara koji se prvenstveno opaža kod žena u dobi od 75 i više godina ili onih s većim opterećenjem drugim zdravstvenim stanjima.
28.04.2026. 12:0028.04.2026. 11:50
| New England Journal of Medicine | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Minimalno invazivni zahvat na srcu može biti bolji tretman prve linije od lijekova za osobe koje žive s uznapredovalim oblicima atrijske fibrilacije, pokazuje nova studija.