30.04.2024. 19:5706.09.2011. 21:50
| Prof. dr. sc. Robert Bernat, dr. med. | Klinika Magdalena
Kao posljedica aritmije obično dolazi do poremećaja u istisnoj funkciji srca, što osoba može i ne mora osjetiti. Smetnje ovise i o vrsti aritmije, a mogu biti u rasponu od relativno bezazlenog osjećaja preskakivanja srca, do nedostatka zraka, zamora, vrtoglavice, boli ili pritiska u prsima, te u krajnjem slučaju, gubitka svijesti.
Važno je zabilježiti i nastup te trajanje aritmije. Neke aritmije su nakon što započnu prisutne trajno (npr. permanentna fibrilacija atrija), neke se javljaju u napadajima (paroksizmalne aritmije), koji mogu trajati nekoliko minuta, sati ili dana. Neke počinju naglo, a isto tako i prestaju (tipična paroksizmalna supraventrikulska tahikardija); neke su povezane s naporom, a neke se mogu osjetiti u većoj mjeri u fazi odmora, primjerice navečer, prije spavanja. Postoje i aritmije čija se učestalost smanjuje u naporu (kao npr. ventrikulske ekstrasistole iz desne klijetke).
Od porasta pretilosti i dijabetesa do zdravstvenih nejednakosti, najnoviji podaci American Heart Association (AHA) otkrivaju zašto kardiovaskularne bolesti ostaju dominantna prijetnja zdravlju stanovništva i što se mora promijeniti kako bi se preokrenuo taj trend.
22.01.2026. 07:3122.01.2026. 07:11
| CVIA | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Rezultati nove studije provedene u Kini pokazali su, da su razine mokraćne kiseline u serumu pozitivno povezane s opterećenjem fibrilacije atrija na način ovisan o dozi. U ovoj studiji opterećenje fibrilacije atrija definirano je kao udio trajanja fibrilacije atrija u ukupnom vremenu praćenja.