30.04.2024. 19:5606.09.2011. 21:40
| Prof. dr. sc. Robert Bernat, dr. med. | Klinika Magdalena
Srce ima osnovnu zadaću da svojim kontrakcijama crpi ("pumpa") krv u tijelu. Istisnu funkciju obavljaju dvije pretklijetke i dvije klijetke. Ova mehanička funkcija koordinirana je posebnom električnom instalacijom, koju nazivamo provodnim sustavom.
Provodni sustav se sastoji od prirodnih mjesta izbijanja električnog impulsa (prirodni "pacemaker"), a glavno mjesto koje diktira broj otkucaja jest tzv. sinusni (SA) čvor, koji je smješten u desnoj pretklijetki. Iz ovog mjesta električni impuls putuje prema klijetkama i nakratko zastaje na granici pretklijetki i klijetki, na mjestu koje se zove AV čvor. Ovaj ugrađeni, prirodni zastoj služi tome da omogući dodatno punjenje klijetki iz pretklijetki, što doprinosi ukupnoj istisnoj funkciji srca s oko 20-30 posto volumena krvi. Nakon toga impuls putuje posebnim sustavom električnih "žica" u klijetke, koje se onda simetrično stisnu i izbace ukupnu količinu krvi koja je predviđena svakim otkucajem.
Izraz aritmija opisuje svako odstupanje od opisanog uobičajenog, normalnog slijeda električnih impulsa u srcu. Normalan srčani ritam naziva se sinusni ritam (budući da dolazi iz sinusnog čvora), a normalan broj otkucaja nije fiksan broj, nego predstavlja raspon, koji kod većine osoba iznosi 60 (ili 50) do 100 otkucaja u minuti.
Prema rezultatima nove studije, rizik od moždanog udara se ne povećava jednako kod svih pacijentica s atrijskom fibrilacijom. Naime, studija sugerira da je ženski spol više poput modifikatora rizika, s povećanim rizikom od moždanog udara koji se prvenstveno opaža kod žena u dobi od 75 i više godina ili onih s većim opterećenjem drugim zdravstvenim stanjima.
28.04.2026. 12:0028.04.2026. 11:50
| New England Journal of Medicine | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Minimalno invazivni zahvat na srcu može biti bolji tretman prve linije od lijekova za osobe koje žive s uznapredovalim oblicima atrijske fibrilacije, pokazuje nova studija.