Srce ima osnovnu zadaću da svojim kontrakcijama crpi ("pumpa") krv u tijelu. Istisnu funkciju obavljaju dvije pretklijetke i dvije klijetke. Ova mehanička funkcija koordinirana je posebnom električnom instalacijom, koju nazivamo provodnim sustavom.
Provodni sustav se sastoji od prirodnih mjesta izbijanja električnog impulsa (prirodni "pacemaker"), a glavno mjesto koje diktira broj otkucaja jest tzv. sinusni (SA) čvor, koji je smješten u desnoj pretklijetki. Iz ovog mjesta električni impuls putuje prema klijetkama i nakratko zastaje na granici pretklijetki i klijetki, na mjestu koje se zove AV čvor. Ovaj ugrađeni, prirodni zastoj služi tome da omogući dodatno punjenje klijetki iz pretklijetki, što doprinosi ukupnoj istisnoj funkciji srca s oko 20-30 posto volumena krvi. Nakon toga impuls putuje posebnim sustavom električnih "žica" u klijetke, koje se onda simetrično stisnu i izbace ukupnu količinu krvi koja je predviđena svakim otkucajem.
Izraz aritmija opisuje svako odstupanje od opisanog uobičajenog, normalnog slijeda električnih impulsa u srcu. Normalan srčani ritam naziva se sinusni ritam (budući da dolazi iz sinusnog čvora), a normalan broj otkucaja nije fiksan broj, nego predstavlja raspon, koji kod većine osoba iznosi 60 (ili 50) do 100 otkucaja u minuti.
Zadnja izmjena: 30.04.2024.
Rezultati nove studije pokazali su da se odrasle osobe s lošim životnim navikama suočavaju sa značajno većim rizikom od fibrilacije atrija, što sugerira da bi zdrave životne navike mogle biti ključne za sprječavanje ove česte aritmije.
Pacijenti s atrijskom fibrilacijom koji su doživjeli moždani udar imali bi velike koristi od ranijeg liječenja oralnim antikoagulansima, unutar četiri dana od moždanog udara, ukazuje nova studija. Osim toga, rani početak liječenja značajno je smanjio rizik od ponovnog moždanog udara zbog krvarenja ili blokade arterije.
