Što je ADHD?

Na početku prošlog stoljeća, kada su prvi puta opisana djeca sa nemirom i poremećajem pažnje, smatralo se da je uzrok minimalno oštećenje mozga, koje se najčešće nije moglo potvrditi tadašnjim pretragama, ali su minimalni znakovi kako u ponašanju tako i na psihologijskim testovima i neurološkom statusu ukazivali na disfunkciju SŽS (središnjeg živčanog sistema), te je sam poremećaj dobio naziv MCD ili minimalna cerebralna disfunkcija.

Nakon što se u klasifikaciji bolesti počeo primjenjivati princip klasifikacije prema kliničkim znakovima i sam poremećaj je promijenio ime u ADHD (Attention deficit hyperactivity disorder) ili ADD (Attention deficit disorder), a što se temelji na najmanifestnijim simptomima. Nekako u isto vrijeme nastao je i porast dijagnoza djece, pa kasnije i odraslih osoba sa navedenim poremećajem koje osobe, posebice djeca su postali sve veći problem tijekom školovanja i funkcioniranja.

Poremećaji pozornosti s hiperaktivnošću (ADHD) obuhvaćaju ponašanja u kojem dominira nepažnja i/ili hiperaktivnost, javlja se prije sedme godine života i u najvećem dijelu ostaju karakteristike ponašanja čitav život sa razlikama u kliničkoj slici u zavisnosti od dobi.

Prema prihvaćenim klasifikacijama MKB 10 i DSM IV u poremećaj se ubraja /prema MKB 10/ smetnje aktivnosti i pažnje, hiperkinetički poremećaj ophođenja, drugi hiperkinetički poremećaji i neodređen hiperkinetički poremećaj dok prema DSM IV poremećaj se javlja u tri pojavna oblika:

• deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj, kombinirani oblik
• deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj, predominantno nepažljiv tip
• deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj, predominantno hiperaktivno impulzivni oblik

Tekst priredila:
Prof. dr. sc. Dubravka Kocijan-Hercigonja, dr. med.