Tropska i putnička medicina je relativno nova grana medicine koja se razvila nakon što su ljudi sve više počeli putovati diljem svijeta, a osobito u zemlje u razvoju.
Zahvaljujući velikom uspjehu javnog zdravstva, mnoge uobičajene zarazne bolesti u Republici Hrvatskoj ne postoje. Međutim, nije posvuda tako. Mnoge zemlje imaju problema s održavanjem čistoće pitke vode, bolestima kojima stanovnici Hrvatske nisu izloženi, a također i s raznim insektima i parazitima kojih u Hrvatskoj nema.
Broj putovanja u svijetu, ali i u Hrvatskoj, raste iz dana u dan. Odredišta koja su nekad posjećivali samo vojnici, misionari i istraživači danas postaju uobičajena mjesta za poslovna i turistička putovanja. Kako svijet postaje sve više globaliziran, tako raste i broj međunarodnih putovanja. Tropska područja postaju najpoželjnijim odredištima za odmor.
Međutim, s porastom te vrste putovanja, raste i zdravstveni rizik putnika, što je također nešto novo. Upravo se zato razvila tropska i putnička medicina, čiji je jedan od glavnih zadataka prevencija bolesti prije nego što do njih dođe. Preventivne mjere postoje za gotovo sve zdravstvene probleme u sklopu tropske i putničke medicine.
Međunarodni propisi Svjetske zdravstvene organizacije (IHR)
Međunarodni propisi Svjetske zdravstvene organizacije postoje kako bi se osigurala najveća moguća zaštita od širenja bolesti, a istodobno se što manje uplitalo u svjetski turistički promet. Postoje već više od 50 godina i svake se godine obnavljaju, a Hrvatska ih se kao članica Svjetske zdravstvene organizacije treba pridržavati. I Hrvatska većinu cjepiva ne propisuje kao obvezna, ali ih preporučuje za zaštitu zdravlja putnika.
Države koje propisuju cijepljenje protiv žute groznice to čine radi zaštite svog stanovništva i sprečavanja širenja bolesti u svojoj zemlji, a ne radi zaštite putnika, budući da su oni odgovorni za svoje i zdravlje svojih obitelji te su dužni zaštititi se od svih bolesti za koje postoji preporuka preventivnih mjera i cijepljenja.
Mjere za zaštitu putnika prije putovanja
Mnogobrojni čimbenici određuju rizik od bolesti na putovanju: odredište (zemlja, grad ili selo), vrsta i trajanje putovanja, godišnje doba i smještaj. Također su vrlo važni i zdravlje putnika, prethodna cijepljenja, lijekovi koje možda putnik koristi i njihove nuspojave, trudnoća ili nešto drugo. O svim tim čimbenicima ovise i preventivne mjere i savjeti koje će putnik dobiti prije putovanja.
U pravilu, rizik najviše ovisi o regiji u koju se putuje. Zdravstveno je najrizičnije putovanje u zemlje u razvoju, dok putnici u Kanadu, SAD, zapadnu Europu, Japan, Australiju i Novi Zeland nemaju veći rizik nego kod kuće. Putovanje u urbanizirana turistička naselja manje je rizično, ali i tada putnici često posjećuju mjesta izvan hotelskih naselja i mogu biti izloženi zaraznim bolestima. Djeca, stariji ljudi, imunokompromitirane osobe i trudnice osjetljiviji su i trebali bi se detaljnije savjetovati s liječnikom.
Liječnicima su dostupna mnogobrojna cjepiva za zaštitu putnika. Putnici će, ako je potrebno, obnoviti cijepljenja protiv difterije i tetanusa te ospica i poliomijelitisa, a i cijepiti se protiv hepatitisa A i B, vodenih kozica, žute groznice, japanskog encefalitisa, meningokoknog meningitisa, bjesnoće ili tifusa. Postoji i niz mjera i lijekova koji mogu spriječiti zarazu bolestima za koje nema cjepiva.
Centar za putničku i tropsku medicinu
Najbolja preporuka za sigurno putovanje je javljanje u Centar za putničku i tropsku medicinu šest tjedana prije puta. Tamo se mogu dobiti najnovije informacije vezane uz preventivne mjere i cijepljenja zemlje u koju se putuje, potrebna cjepiva i preventivni lijekovi.
Cilj je centra za tropsku i putničku medicinu na najbolji način omogućiti putnicima da uživaju u svom putovanju, sigurno i s lijepim uspomenama!
Biti odgovoran putnik znači voditi brigu o svom zdravlju te biti osjetljiv na kulturološke različitosti mjesta na koje se putuje jer svijet postaje sve manji otkad postoji mogućnost putovanja s jednog kraja na drugi u samo nekoliko sati.
Zadnja izmjena: 22.08.2019.
