Broj osoba s dijabetesom u cijelom svijetu pa tako i u Hrvatskoj u stalnom je porastu. Tako danas u Hrvatskoj ima oko 170.000 oboljelih od šećerne bolesti, a smatra se da ih je još toliko koji ne znaju da imaju dijabetes. Od ukupnog broja oboljelih 90% ih ima šećernu bolest tip 2.
Osim što je vrlo raširen dijabetes je vrlo skupa bolest, a najveći dio troškova otpada na zbrinjavanje i liječenje kroničnih komplikacija dijabetesa kao što su:
oštećenje velikih i malih krvnih žila (mikro i makroangiopatije)
oštećenje bubrega (nefropatije) i dijaliza
oštećenje živaca (neuropatije)
oštećenje vida (retinopatije) i sljepoća
sindrom dijabetičkog stopala
amputacije
Suvremeni pristup liječenju dijabetesa zasniva se na aktivnom uključivanju pacijenata usvajanjem zdravijih životnih navika (pravilna prehrana, tjelesna aktivnost, prestanak pušenja itd.) te provođenjem samokontrole šećera u krvi.
Samokontrola razine šećera u krvi daje informaciju o tome kako pojedine namirnice i životne navike utječu na razinu šećera u krvi (GUK) te pridonosi motiviranosti pacijenata za usvajanjem zdravijih životnih navika. U Rosso studiji provedenoj u Njemačkoj kroz 6,5 godina, na 3.268 pacijenata, po prvi put je dokazano da redovna samokontrola šećera u krvi kod osba s tipom 2 šećerne bolesti, smanjuje rizik od morbiditeta (kroničnih komplikacija) za 1/3, a mortalitet (smrtnost) za skoro 50%.
Nova studija pokazala je da su dugotrajna hiperglikemija i dijabetička ketoacidoza povezane s povećanim rizikom od tromboze kod oboljelih od dijabetesa jer uzrokuju endotelnu disfunkciju (promjene na unutarnjoj ovojnici krvnih žila), pri čemu vezanje trombocita na endotelne stanice izaziva stvaranje tromba.
29.10.2021. 11:5529.10.2021. 11:28
| Diabetes | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Održavanje razine inzulina u krvi unutar strogih, zdravih parametara svakodnevni je cilj za osobe s dijabetesom, no sada su japanski znanstevnici s Osaka University otkrili da reguliranje razine inzulina u krvi može čak pomoći u smanjenju rizika od oboljevanja od COVID-19.
