Američki stručnjaci s Respiratory Institute at Cleveland Clinic uspjeli su razviti eksperimentalni izdisajni test pomoću kojeg se mogu brzo identificirati bolesnici koji boluju od zatajivanja srca.

Studija provedena na više od 900 srčanih bolesnika, prosječne dobi od 62 godine, pokazala je da anksioznost (tjeskoba, strah) i depresija u kombinaciji sa srčanom bolesti utrostručuju rizik od smrti.

Prema rezultatima nove studije provedene na više od 13.000 ispitanika, sedam zdravih životnih navika, ne samo da mogu smanjiti rizik od srčane bolesti, nego i od raka.

Norveško istraživanje provedeno na više od 54.000 ispitanika pokazalo je da nesanica (insomnija) može utrostručiti rizik od razvoja zatajivanja srca.

Rezultati istraživanja provedenog na 422 bolesnika s dijastoličkim zatajivanjem srca pokazali su da lijek spironolakton, koji se koristi za liječenje kroničnog zatajivanja srca, ne ublažava simptome, te ne poboljšava kvalitetu života bolesnika sa dijastoličkim zatajivanjem srca.

Studija u kojoj je sudjelovalo 17 bolesnika sa zatajivanjem srca u stadiju III, u kojem je bolest toliko napredovala da i rutinski dnevni zadaci postaju teški za izvođenje, pokazala je da se pomoću genske terapije može potaknuti prirodna sposobnost tijela da se oporavi.

Istraživanje u kojem je sudjelovalo više od 63.000 muškaraca, u dobi od 45 do 65 godina, pokazalo je da su osobe, koje svaki dan više sati provode bez ustajanja i kretanja, izložene većem riziku od razvoja kroničnih zdravstvenih problema.

Istraživanje u kojem je sudjelovalo više od 31.000 ispitanika sa srčanom bolešću, pokazalo je da bolesnici sa srčanom bolešću koji prakticiraju za srce zdravu prehranu, imaju 14 posto manji rizik od srčanog udara, 28 posto manji rizik od zatajivanja srca, te 19 posto manji rizik od moždanog udara.

Studija provedena u SAD-u na 961 bolesniku sa zatajivanjem srca, pokazala je da bolesnici sa zatajivanjem srca imaju gotovo 60 posto veći rizik od razvoja raka.

Švedski znanstvenici s Lund University (Malmo) otkrili su da se uz pomoć krvnog testa, koji mjeri razinu biomarkera proneurotenzina, može u žena identificirati rizik za razvoj srčane bolesti, dijabetesa i raka dojke.