Rak dojke


Da bi mogli slati poruke na forum trebate se prijaviti. Novi korisnici mogu se registrirati ovdje. Molimo vas da prije registracije pročitate Pravila za korištenje foruma.

Broj tema: 1033 | Broj poruka: 4368

Forum nije u funkciji!

No pregled objavljenih poruka Vam pruža veliki broj korisnih informacija iz navedenog područja.


Mastopatija


Autor Poruka

Vanda

16.06.2006. 12:55

Molila bih Vas da mi podrobnije objasnite dijagnozu cisticne mastopatije, kako nastaje, posljedice sirenja bolesti i inace. Dijagnosticirana mi je cisticna mastopatija, koja je pod kontrolom vec tri godine. Mamografija je uredna, ali sam pod blagim opterecenjem jer mi je prije dvije godine umrla prijateljica od karcinoma dojke a druga se bori sa poodmaklom fazom bolesti. Imam 40 godina, nisam radala.
Hvala unaprijed.

Prim. mr. sc. Rudolf Tomek, dr. med.

21.06.2006. 23:13

Umjesto cistična mastopatija bolje je i ispravnije upotrebljavati naziv fibricistične promjene jer riječ mastopatija sugerira da se radi o bolesti, zapravo se ne radi o bolesti nego o stanju, odnosno promjenama u tkivu dojke koje nastaju zbog neprestanog, ali promjenljivog utjecaja ženskih hormona na tkivo dojke u tijeku svakog menstruacijskog ciklusa tijekom cijelog generativnog razdoblja u životu žene. Promjene nastaju, u većoj ili manjoj mjeri kod gotovo svih žena, a najčešće nakon 30. do 50. godine života. Pred početak menstruacijskog krvrenja dojke su nabrkle, "teške", osjetljive, često bolne, da bi s početkom krvarenja splasnule i oko sredine ciklusa opet počele bujati. Promjene se očituju višestrukim, često bolnim zadebljanjima ili čvorićima u obadvije dojke koje se dosta brzo, od jednog do drugog menstruacijskog ciklusa mijenjaju u veličinini, ali se i pojavljuju i nestaju. Radi se o proširenim i cistično promijenjenim izvodnim kanalićima i režnjićima žljezdanog tkiva dojke u kojima se nakuplja tekućina, a oko kojih se sekundarno umnaža vezivno tkivo, odnosno nastaje fibroza. Povremeno se dogodi da pojedina zadebljana ili čvorovi ne nestanu već perzistiraju i koji se puta i povećavaju. Ako se ne radi o očitim cistama, takve čvorove koji puta je, i mamografijom i ultrazvukom, teško razlikovati od zloćudnih tumora i zato je nužno učiniti biopsiju svakog sumnjivog čvora u dojki. Punkcija iglom i citološki pregled nije dovoljan budući često daje lažno negativne rezultate. Jedino se patohistološkim pregledom tkiva može sa sigurnušću potvrditi ili isključiti zloćudni tumor. Rizik nastanka karcinoma dojke, sveukupno, nije veći kod fibrocističnih promjena. Samo žene kod kojih su, predhodnim biopsijama ili citološkim pregledima punktata ili iscjedka iz dojke, utvrđene proliferacijske promjene ili atipija epitela kanalića ili režnjića imaju otprilike tri puta veći rizik nastanaka karcinoma. Takve žene trebaju biti podvrgnute češćim kontrolnim pregledima i mamogafijama. Preporuća se da i same, barem jedamput mjesečno, vrše samopregled dojki.
Kako su uzrok nastanka fibrocističnih promjena estrogeni hormoni, one se smiruju i budu znatno manje izražene u postmenopauzi.