Crijevni bakteriofagi mogli bi biti uključeni u razvoj astme
Astma, prevladavajuća kronična upalna bolest dišnih putova, često počinje u ranom djetinjstvu. Njena je patofiziologija složena i pod utjecajem genetskih, okolišnih i imunoloških čimbenika. Crijevna mikrobiota, ključna u razvoju imunološkog sustava, povezana je s astmom, alergijama i drugim imunološki posredovanim kroničnim bolestima. Unatoč tome, istraživanja su prvenstveno usredotočena na crijevne bakterije, ostavljajući ulogu crijevnih virusa, osobito bakteriofaga, manje istraženom.
U crijevima se nalaze brojni virusi, s bakteriofagima (fagi) koji uglavnom ciljaju na bakterije. Fagi, bilo virulentni ili umjereni, mogu utjecati na imunitet domaćina utječući na kolonizaciju bakterija i u interakciji s imunološkim sustavom sluznice.
Nova studija pokazala je da su specifični svojti faga crijeva povezani s kasnijim razvojem astme. Konkretno, utvrđeno je da zajednička brojnost 19 kaudoviralnih obitelji značajno doprinosi ovoj povezanosti. Kombinacija potpisa viroma i bakterioma povezanih s astmom imala je dodatne učinke na rizik od astme, što implicira neovisnu povezanost viroma i astme. Štoviše, rizik od astme povezan s viromom bio je moduliran varijantom gena domaćina TLR9 rs187084, što ukazuje na izravnu interakciju između faga i imunološkog sustava domaćina. Daljnje studije će razjasniti mogu li se fagi, uz bakterije i genetiku domaćina, koristiti kao pretklinički biomarkeri za astmu.
Izvor:
Nature Medicine
