Napadi astme


Napadi astme

Astma je kronična upalna bolest te stoga zahtijeva redovito i dugotrajno uzimanje lijekova. To je bolest varijabilnog tijeka što znači da određeni pokretači i kod bolesnika s potpuno ili dobro kontroliranom astmom mogu dovesti do pogoršanja.

Uz pravilno i redovito uzimanje terapije, napadaji se najlakše sprječavaju izbjegavanjem čimbenika koji pokreću astmu (različiti alergeni i iritansi). Najčešći pokretači astme su grinja kućne prašine, poleni iz okoliša, duhanski dim, plijesni i gljivice, kućni ljubimci, infekcija dišnih putova (prehlada/gripa), fizička aktivnost. Stoga se preporučuje redovito čišćenje kako bi se smanjila količina prašine u domu, izbjegavajte tapete, tapisone, reducirajte tepihe, zavjese, tapecirani namještaj, koristite sintetičku posteljinu koja se češće može prati, ne pušite i izbjegavajte prostore u kojima se puši, provjeravajte kuhinje i kupaonice, smanjite količinu vlage u domu, uklonite životinje iz kuće ili barem spavaonice, a prilikom odluke o nabavci kućnog ljubimca konzultirajte se s liječnikom, izbjegavajte kontakt s prehlađenim osobama, cijepite se protiv gripe. Fizičku aktivnost ne trebate izbjegavati, ali u dogovoru s liječnikom prevenirajte simptome inhaliranjem odgovarajućeg lijeka. Na žalost, i uz navedena pravila ponašanja neki put nije moguće izbjeći pogoršanja.

Astma se može pogoršavati postepeno, ali i iznenada, u nekoliko sati. Dobro podučeni bolesnik pravovremeno će prepoznati prve znakove pogoršanja pa će u dogovoru s liječnikom i prema planu liječenja na vrijeme prevenirati pogoršanje bolesti. Rano prepoznavanje pogoršanja bolesti i procjenu težine pogoršanja olakšava uporaba mjerača vršnog protoka zraka (PEF mjerač ili mjerač vršnog protoka zraka).

Ako se izmjerena vrijednost nalazi iznad 80 posto očekivanih vrijednosti (zelena zona) astma je dobro kontrolirana, bolesnik je bez simptoma, osnovna terapija je zadovoljavajuća. Ukoliko je izmjerena vrijednosti između 50 i 80 posto očekivanih vrijednosti (žuta zona) astma se pogoršava. Ovo pogoršanje prati kašalj, stezanje u prsima, osjećaj nedostatka zraka, ograničavanje svakodnevnih aktivnosti zbog simptoma astme, noćno buđenje zbog otežanog disanja. Pogoršanje u žutoj zoni, osim redovite upotrebe osnovnog lijeka, zahtijeva i primjenu simptomatskog lijeka za olakšavanje ili, ovisno o planu liječena dogovorenog s liječnikom, povećanje doze protuupalnog lijeka.

Uzbuna nastupa ukoliko PEF padne ispod 50 posto očekivanih vrijednosti (crvena zona). Pogoršanje astme je tada kritično, praćeno je kašljem, izrazitim nedostatkom zraka, "piskanjem" u prsima, zaduhom već kod  govora. U ovakvom pogoršanju potrebno je uzeti 2 udaha lijeka za olakšavanje i odmah potražiti liječničku pomoć.

PEF se mjeri svakodnevno, najčešće izjutra i uvečer u približno isto vrijeme jer su vrijednosti podložne dnevnim varijacijama pa je jutarnji PEF uvijek nešto lošiji od večernjeg. PEF svakako treba pratiti  nakon dijagnosticiranja astme i početka uzimanja terapije pa do prve kontrole, nakon toga u dogovoru s liječnikom, a svakako kod izloženosti alergenima i  iritansima, tjelesnog napora, noćnog gušenja i pogoršanja uz pojavu ostalih simptoma astme.

Ukoliko izostane mjerenje PEF-a moguće je kontrolu bolesti ocijeniti praćenjem:

  • dnevnih simptoma bolesti (suhi kašalj, otežano disanje, "piskanje" u prsima, izrazito pogoršanje disanja u naporu);
  • noćnih simptoma: buđenje noću zbog kašlja i otežanog disanja;
  • broja potisaka simptomatskog lijeka u jednom danu, odnosno u zadnjih 7 dana.

Bolesnik koji poznaje svoju bolest, koji je upoznat s načinom liječenja i razumije djelovanje pojedinih lijekova, znade pratiti i prepoznati pogoršanja, bit će suradljiviji u liječenju pa je za očekivati dobru, odnosno, potpunu kontrolu njegove astme.

Zadnja izmjena: 30.04.2024.