Koliko trošimo na lijekove?
Danas su se na okruglom stolu "Ima li lijeka za tržište lijekova?“ kojeg su organizirali magazin Banka i Ekonomski institut mogla čuti suprostavljena mišljenja vezana uz potrošnju lijekova u Republici Hrvatskoj. Naime analitičari Ekonomskog instituta tvrde da na lijekove trošimo više nego što nam to omogućuje BDP, dok predstavnici farmaceutske industrije tvrde da trošimo manje i jeftinije u odnosu na EU.
Tako analitičarka Ekonomskog instituta, Tanja Broz, tvrdi da Hrvatska na lijekove troši više nego što to opravdava razina BDP-a, naime od 2005. do 2010. ukupna potrošnja lijekova povećala se 27 posto, što je više nego nominalni BDP, koji je u tom razdoblju rastao 25 posto, dok je prosječna potrošnja lijekova po stanovniku iznosila 652 kune.
Dr. Matko Bolanča, predsjednik Plive i HUP - Udruge proizvođača lijekova, istaknuo je da je domaćim proizvođačima lijekova poslovanje u uvjetima kada samo bolnice dobavljačima i proizvođačima lijekova duguju 3,1 mlrd kuna, postalo neizdrživo. "Što se tiče domaće farmaceutske industrije moramo znati hoćemo li ju i dalje razvijati, a za građane je važno da postanu svjesni da je situacija u financiranju sve gora i da država treba reći što će plaćati, a što ne", izjavio je Bolanča dodajući da je riječ o političkoj odluci, a ne o tome može li se zdravstveni sustav racionalizirati dodatnim uštedama u opskrbi lijekovima.
Jednako tako dr. Bolanča je suprotnog mišljenja od analitičarke Tanje Broz po pitanju trendova u potrošnji lijekova, te napominje da je potrošnja lijekova lani povećana 3,8 posto u odnosu na 2010. i iznosila je 4,6 mlrd kuna. Prema njegovim podacima, Hrvatska troši manje lijekova od Slovenije i Mađarske, a osim toga lijekovi u Hrvatskoj su jeftiniji.
Tijekom diskusije često se provlačila teza kako zdravstveni sustav nije dovoljno transparentan, zbog čega je ekonomistima jako teško istraživati. Baze podataka su različite - domaće (HZZO, DZS ili HALMED), a pogotovo kada se stave u odnos prema međunarodnim izvorima kao što su Business monitor, IMS i Intelligence Unit.
Na pitanje o mogućom dodatnom snižavanju stope doprinosa za zdravstveno osiguranje iz plaća na 9 posto (nakon dogovorenog smanjenja s 15 na 13 posto), pomoćnik ministra zdravlja, dr. Luka Vončina izjavio je da je "možda dobro da se smanji ovisnost o uplatama od plaća, no Vlada RH još nije donijela konačnu odluku".
Inače u Ministarstvu zdravlja RH prošli je mjesec formirano Povjerenstvo za lijekove na kojem se, između ostalog, raspravlja o mogućem povećanju cijena lijekova, a hoće li do toga doći, bit će jasno kada ministar Rajko Ostojić 1. svibnja prezentira svoj prijedlog.
Predsjednica Povjerenstva za lijekove Ministarstva zdravlja RH, dr. Vera Vlahović Palčevski, dodaje kako je formiranje cijena lijekova kompleksno, a promatraju se zemlje s kojima se možemo usporediti iz nekog od sljedećih razloga - jer imamo isto državno uređenje, jer imamo istu razinu BDP-a, jer smo susjedi. Nama su trenutačno referentne zemlje Italija, Slovenija i Francuska, no izostalo je pojašnjenje što s njima imamo zajedničko.
Sani Pogorilić, izvršni direktor Hrvatske udruge inovativnih proizvođača lijekova rekao je kako izdvajanja za zdravstvo nisu dostatna za održiv zdravstveni sustav, jer previsok udio javnog financiranja direktno ovisi o rastu BDP-a.
Pogorilić ističe kako je jedan od problema što naše zdravstvo teško propušta inovativne lijekove, a Hrvati su ih u mogućnosti isprobati sa 2-6 godina zakašnjenja. Vezujući se uz raspravu o cijeni lijekova ističe podatak da su cijene lijekova u Hrvatskoj 73 posto prosjeka Europske unije.
