Može li česta konzumacija jaja povećati rizik od pretilosti kod zdravih ljudi?
Rezultati nove studije pokazali su da većina hranjivih tvari dobivenih iz jaja (lecitini, apolipoproteini i nezasićene masne kiseline) nije povezana s povećanim rizikom od pretilosti. Iznenađujuće, većina istraživanja sugerira da te hranjive tvari smanjuju vjerojatnost pretilosti putem regulacije metabolizma lipida.
Svakako valja istaknuti, da odabir metode kuhanja značajno mijenja nutritivni sastav jaja, čime značajno utječe na njihov fiziološki učinak na ljudsko zdravlje. Točnije, meko kuhana jaja identificirana su kao optimalna metoda, zadržavajući najviše korisnih nutrijenata u usporedbi s tvrdo kuhanim ili prženim jajima. Ukratko, sedam do osam jaja tjedno nije povezano s povećanim rizikom od pretilosti kod zdravih ljudi.
Inače, pretilost je jedan od najvećih javnozdravstvenih problema modernog društva, a procjenjuje se da svaki osmi čovjek živi s tim stanjem.
Jaja su bogata kolesterolom (∼186 mg po velikom jajetu), značajnim faktorom rizika za pretilost. Iako je nekoliko studija pokazalo da umjerena konzumacija jaja (1-2 jaja dnevno) ne utječe značajno na razine cirkulirajućeg kolesterola, postoji značajna varijabilnost u individualnim odgovorima, pri čemu neki pojedinci metaboliziraju kolesterol iz hrane učinkovitije od drugih.
Zdravstvene prednosti jaja čine ih idealnim dodatkom svakodnevnoj prehrani ljudi. Dok ljudi s već postojećim stanjima kolesterola (visoka reaktivnost ili visoke početne vrijednosti) možda trebaju ograničiti svoju tjednu konzumaciju jaja, zdravi pojedinci ne bi trebali imati problema s <10 jaja tjedno. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se istražilo kako kulturni obrasci prehrane i konzumacija jaja utječu na rizik od pretilosti, jer se prehrambene navike značajno razlikuju među populacijama. Također, potrebna su dodatna istraživanja kako bi se identificirale najbolje metodologije kuhanja za optimalnu apsorpciju hranjivih tvari u jajima.
Izvor:
Poultry Science
