Netraumatska intrakranijalna krvarenja povezana s većim rizikom od demencije
Izgleda da netraumatska intrakranijalna krvarenja, ili moždana krvarenja uzrokovana puknućem krvne žile u mozgu, udvostručuju rizik od razvoja demencije kasnije u životu, sugeriraju rezultati nove studije.
Valja istaknuti, da je povećani rizik od demencije bio stalno prisutan, bez obzira na vrstu krvarenja.
Smatra se, da ovi rezultati sugeriraju da bi osobe koje su doživjele intrakranijalno krvarenje trebale biti redovito testirane na kognitivno oštećenje jer bi rezultati mogli poslužiti kao povod za buduće odluke o skrbi za pacijente i njihove obitelji.
Poznato je da nakon ozljeda glave može doći do krvarenja, no znanstvenici su se u ovom istraživanju usredotočili na krvarenja koja su se dogodila spontano. Uočili su dvostruko povećanje učestalosti prve dijagnoze demencije unutar prosječno 5,6 godina nakon intrakranijalnog krvarenja za te pacijente, u usporedbi s osobama koje nisu imale krvarenje.
Ovi rezultati nadopunjuju prethodne studije koje pokazuju da su krvarenja povezana s kasnijim kognitivnim problemima.
Krvarenja mogu uzrokovati demenciju izravno pokrećući nakupljanje proteina zvanog amiloid beta u mozgu i njegovim krvnim žilama, što može poremetiti rad mozga. Ili krvarenje i demencija mogu biti neizravno povezani jer isti čimbenici - poput kroničnog oštećenja krvnih žila u mozgu - povećavaju rizik od oba stanja.
U studiji koja se temelji na medicinskoj dokumentaciji iz Danske, 11,5% ljudi razvilo je demenciju nakon što su im popucale krvne žile u mozgu, što je oko 2,5 puta više u odnosu na opću populaciju. S druge strane, ishemijski moždani udari, obično uzrokovani krvnim ugrušcima, povećavaju rizik od demencije za oko 1,7 puta.
Izvor:
Stroke
