Nizak unos magnezija identificiran kao ključni čimbenik kardiovaskularnih bolesti


Nizak unos magnezija identificiran kao ključni čimbenik kardiovaskularnih bolesti

Novo istraživanje ukazuje na raširen utjecaj nedostatka magnezija na kardiovaskularne bolesti, naglašavajući važnost poboljšanog unosa hranom za javno zdravlje. Pokazalo se da nedostatak magnezija može dovesti do kardiovaskularnih zdravstvenih problema poput hipertenzije, kalcifikacije koronarnih arterija, moždanog udara, ishemijske bolesti srca, fibrilacije atrija, zatajenja srca i srčane smrti.

Uloga magnezija u zdravlju kardiovaskularnog sustava tek je nedavno dobila značajnu pozornost. Povijesno gledano, vjerovalo se da tijelo može održavati razinu magnezija povećanom apsorpcijom i smanjenim gubitkom mokraćom, zbog čega se nedostatak magnezija čini rijetkim.

Međutim, novija istraživanja osporila su ovo stajalište, sugerirajući da neadekvatan unos magnezija može doprinijeti kardiovaskularnim bolestima.

Kronični latentni nedostatak magnezija može pridonijeti kardiovaskularnim poremećajima kroz nekoliko mehanizama. Magnezij igra vitalnu ulogu u više od 600 enzimskih reakcija i regulira ionske kanale koji kontroliraju kretanje kalcija, kalija i natrija unutar stanica. To utječe na kontrakciju glatkih mišića, srčani ritam, krvni tlak i vaskularni tonus.

Nedovoljna količina magnezija može povećati upalu, kao što se vidi u studijama na životinjama gdje je nedostatak magnezija podigao razine upalnih citokina i proteina. Studije na ljudima pokazale su da je nizak unos magnezija povezan s višim C-reaktivnim proteinom (CRP), markerom kronične upale, što je faktor rizika za kardiovaskularne bolesti.

Nedostatak magnezija također dovodi do oksidativnog stresa, što može uzrokovati oštećenje tkiva i aterosklerozu.

Dodatno, magnezij je uključen u metabolizam lipida, a njegov nedostatak može rezultirati abnormalnim razinama lipida, pridonoseći kardiovaskularnim bolestima. Druga posljedica je endotelna disfunkcija, koja utječe na unutarnju oblogu krvnih žila, potičući aterosklerozu i hipertenziju.

Nadalje, nedostatak magnezija remeti ravnotežu elektrolita, osobito kalcija i kalija, što dovodi do pojačanih upalnih reakcija, višeg krvnog tlaka i aritmija.

Studije pokazuju da suplementacija magnezijem može ublažiti neke od ovih problema, sugerirajući da čak i blagi nedostatak magnezija može imati značajne kardiovaskularne učinke.

Namirnice poput lisnatog povrća, sjemenki i cjelovitih žitarica dobri su izvori magnezija, ali mnogi ljudi ne unose odgovarajuće količine, povećavajući rizik od nedostatka magnezija i povezanih kardiovaskularnih problema.

Izvor:
Nutrients