Autor
|
Poruka
|
eleni2808
|
21.12.2016. 13:45
Poštovani,
s pocetkom dohrane u dobi od 6 mjeseci djevojčica se osipala oko usta i po tijelu kada je jela krumpir ili mrkvu. Kada je imala 10 mjeseci ponovno uveli te namirnice i nije bilo reakcije. Sada ima 18 mjeseci. S 13 mjeseci dali kravlje mlijeko na što je reagirala grčevima u trbuhu i proljevom izrazitog kiselog mirisa u trajanju od 2 dana. Jednako reagira na sojino mlijeko, mahune, kelj. Meso odbija jesti. Od 9.mjeseca ide u jaslice i često je bolesna. U posljednja dva mjeseca izmjenjuju se jedan tjedan curenje nosa, povisena temperatura i zatim jedan tjedan proljev s povišenom temperaturom (oko 39). Po nalazu krvi- viroza. S obzirom na ceste proljeve, koji se znaju manifestirati i kada je u zdravom periodu, a koje bi mogle biti povezane s nekim namirnicama koje konzumira, koje pretrage nam preporučujete?
|
Darko Richter, dr. med.
|
23.12.2016. 20:40
Ovo što ste opisali spada u jedan od čestih obrazaca shvaanje djetetovih problema u nas danas, a odraz je neznanja, lutanja, izostanka stručnog vodstva, bezveznih novinskih naputaka o zdravlju, o alergijama i ne znam čemu sve ne, a nikada ne završava. Dakle, veš pitanje, "koje nam pretrage preporučujete?", ima samo jedan odgovor: preporučujem vam jedan dobar pregled, čak ne nužno pedijatrijskog alergologa, već jednog dobrog pedijatra (tu bih stao, ne bih vam savjetovao da pitate nekoga izvan pedijatrije).
Kada se obavi pregled, a to znači isljeđivanje svih podataka iz anamenze, onako kako ih treba posložiti doktor, a ne mama, upotpunjeno pregledom, mogu se razmotriti pretrage. Po meni, ovako iz daleka, ne vidim da bi trebale neke pretrage. S obzirom da me pitate kao alergologa, ipak ću vam reći par stvari:
1. u dobi od 6 mj. skoro sigurno nije se osula oko ustiju zbog alergije na krumpir ili mrkvu
2. to dokazuje i da se nije na to isto osula s 10 mjeseci
3. dakle, već sa 6 mj. ste bili na krivom kolosjeku, s kojeg vam nije pošlo za rukom da siđete niti sata, unatoč svim činjenicama koje nisu na istom kolosjeku
4. grčevima i proljevom na kravlje mlijeko može reagirati svaki čovjek izvan dojenačke dobi
5. sojino mlijeko, mahune i kelj isto tako mogu izazvati grčeve i proljev, osobito ako se konzumiraju dok još prolejv od kravljeg mlijeka nije posve saniran - a to je najčešće slučaj
6. vrtićke infekcije su i dišne i enteralne, pa curenje nosa, temperature i proljev nisu neobični u vrtićke djece
7. proljev u fazi između vrtićkih infekcija nije ništa drugo nego znak da je netko, obično mama ili baka, intenzivno prihranjuje dok prethodni proljev još nije saniran; to sam već rekao gore.
Kada sam pogledam što sam napisao pod točiama 1-7, ne nalazim niti "a" od alergija.
|
eleni2808
|
06.06.2018. 15:55
Poštovani,
zahvaljujem na odgovoru koji mi je bio poticaj za djelovanje. U kreativnosti preslagivanja činjenica koje ste naveli, a odnosi se na to gdje je sve pošlo po krivom u percepciji zdravstvene situacije moje djevojčice, progutala sam knedlu u grlu nakon čitanja vašeg odgovora i iskušala testirati sve mogućnosti koje ste nabrojali. Napravila sam introspekciju i preispitala mislim li opravdano da sa zdravljem mojeg djeteta nešto ne valja, je li grijeh guglati simptome s ciljem prikupljanja nekih informacija (važnih ili nevažnih), a sve s ciljem dobivanja onoga što većina ljudi treba kada ima potrebu pisati na ovakvim forumima-potporom, razumijevanjem situacije i traženja mogućih objašnjenja.. Tome barem meni služe dostupni tekstovi na razne teme. Nakon pokušaja uvjeravanja da možda previše "čitam" stanje se malo poboljšalo. Nervoza, plačljivost, nezadovoljstvo u djevojčice je ostalo prisutno. Kako mi kao mami koja s njom provodi dane to nije bilo zadovoljavajuće, odlučila sam ipak vjerovati svojem opažanju i osjećaju da to nezadovoljstvo ukazuje da nešto nije kako treba (nakon što sam više puta od strane stručnih osoba uvjeravana da je sve u redu) i inzistirati na dodatnim pregledima. Prije 10 mjeseci dijagnosticirana je celijakija. Od tada smo na bezglutenskoj prehrani, simptomi se povukli i djevojčica dobro napreduje.
Sjajno je biti objektivan i moći vrlo smisleno poslagati podatke iz anamneze djeteta i pri tome biti liječnik kako ne bismo lutali, čitali bezvezne novinske naputke o zdravlju i živjeli u neznanju. U ovom slučaju stručno vodstvo je bila karika koja nedostaje, a upornost jedne zabrinute mame ključ u dobivanju odgovora.
Srdačan pozdrav.
|
Darko Richter, dr. med.
|
06.06.2018. 22:35
Ne bih mijenjao ništa na svojim odgovorima iz 2016. g., osim što bih ispravio tipfelere. To je doslovce sve.
Da se po tome išlo, došlo bi se i do celijakije, ali, nikako putem majke koja gugla i koja nameće da problemi moraju biti od krumpira, mlijeka i slično. To sigurno nije od celijakije. I, kada se majka pretvara u doktora, onda to ne valja. Kada majka zna, da je od krumpira, mlijeka ili mrkve, onda ona doktoru jednostavno zabranjuje da pomisli na celiljakiju. I zato je trajalo malo duže, ali su doktori ipak dokučili što to jest, ako to jest. Sada ja postajem znatiželjan. Možete li mi dojaviti kako je dijagnosticirana celijakija? Kojim nalazima ili metodama?
|
eleni2808
|
12.06.2018. 15:40
Drago mi je što se slažemo oko podjele uloga, doktori postupaju u skladu sa svojom ulogom, roditelji u skladu sa svojom. Nema veze što smo to različito opisali, neki s više poštovanja.
Zanimljiv mi je zaključak kako je majka nametnula svoje razmišljanje ometajući pri tome da se donese prava dijagnoza kao da je jedina metoda za donošenje zaključaka ono što mama kaže (ne postoji mogućnost pitati dodatno, kamoli medicinski provjeriti). Kod mene vrijedi model ponašanja: majka dođe u ordinaciju, kaže svoja zapažanja, doktor pita i donese neke odluke. Primjećujete li vi nametljivost? U mom slučaju sigurno ne.
Naravno da bi se s vremenom došlo do celijakije. Srećom za moju djevojčicu, bolje ranije nego kasnije.
Nakon posjeta gastroenterologu, napravili neke pretrage: EMA=pozitivno, tTg=200, HLA tipizacija na celijakiju DQ2 poz. Imali termin za biopsiju, nakon dobivenih nalaza gastroenterolog nije smatrao potrebnim.
|
Darko Richter, dr. med.
|
13.06.2018. 09:20
Anamneza je 70% dijagnoze u medicini, a u pedijariji to ide do 90%.
Prema tome, ne možete se vi igrati producenta koji je sebi dodijelio ulogu znatiželjne i ujedno racionalne majke, jer, medicina na tome ne počiva. Medicina počiva, ne na podatcima prerađenmm od znatiželjne i racionalne majke, već na stvarnim podatcima koje je majka dužna prenijeti, a preradu u dijagnozu radi liječnik, koji ima alate da to učini u cilju točne dijagnoze. Ako ste doktoru već donijeli prerađevinu, onda nastaje lutanje. Za to ste uvijek sami krivi. Nemojte se zavaravati da vi možete postavljati dijagnoze, vi je možete samo odgađati, ako se u to upuštate.
Očito mislite da je medicina nekakva softverska discipline. E nije, i još jako dugo neće biti.
Koliko dugo?
Po mojem mišljenju, do Sudnjeg Dana.
|