Darko Richter, dr. med.
|
25.12.2013. 18:30
Znači, ima atopijski dermatitis od dobi 1-2 mj, zatim sa 6 mj. povišeni ukupni IgE, a s 11 mj. još viši ukupni IgE, i sada, prvi puta, pozitivni specifični IgE na kr. mlijeko, bjelanjak, pšenicu, gluten i orašaste plodove.
Dosta klasično u svojem tijeku. Naime, htio bih vam reći da se ne čini da je alergija primarni uzork atopijskom dermatitisu, već je atopijskom uzorku primarni uzrok atopijski dermatitis. Dijete ima takvu kožu, a ona je puna mikropukotina, suši se, svrbi, i kroz nju običnim padanjem, grebenjem i utrljavanjem ulaze alergeni, koji su osobito aktivni kada dolaze kroz kožu, i evo alergija. Te alergije, naravno, mogu podržavati atopijski dermatitis, ali, pitanje jest koji od iznađenih alergena doista igra(ju) glavnu ulogu.
Da je, kao što bih ja bio učinio, u početku napravljen obični prick test, onda bi se vjerojatno našla alergija na bjelanjak i, možda, na kravlje mlijeko. Prick test hvata šira od pretraga IgE iz krvi, i vrlo često desi se baš to, da se u krvi ne vidi ništa, a da je ukupni IgE povišen (kao što je bio već u prvom nalazu -76 kU/, a nije smio biti veći od 2-30).
I onda bi vam se savjetovala dijeta, i njega kože, i dalje bi se pratila situacija, vjerojatno u poboljšanju. S time da bi vjerojatno s vremenom nastajala i ove senzitizacije, za koje bi trebalo tek vidjeti da li igraju ulogu u kliniučkom stanju, ili ne. Tako da sam ja, kao alergolog, prilično nesretan sa stanjem stvari kakve sada jesu: imaš problem s kožom? - idi dermatologu; imaš probavne smetnje? - idi gastroenterologu; imaš smetnje s nosom? - idi otorinolaringologu, itd., itd., iako je očito da su smetnje alergijske. A očito je da se "organ based specialists" (subspecijalisti koji se bave određenim organom) baš ne razumiju u alergologiju. Sama činjenica da vam netko ide raditi patch test, a da je prick prethodno negativan, kako bi dokazao da je taj prick zapravo pozitivan, govori da taj baš ne zna alergologiju, ali, iz nekog razloga, ne želi konzultirati alergologa, ili ne zna da i oni postoje, također i za djecu. I što sada? Prošlo je vrijeme, alergija je sve više, a nije se utvrdilo koja je od njih dominantna za atopisjki dermatitis. MOžete dalje računati da će s vremenom biti tih alergija jošviše, a da će neke s vremenom najvjerojatnije nestati. No, isto tako, najvjerojatnije će atopijski dermatitis ostati, iako se i on često povuće, ali, neka druga alergijska bolest nastane (npr, astma, alergijski rinitis, urtkarija, ... ). I, koja će alergija tomu razvoju stanje biti krivom?
A sada vaša pitanja:
1. Nutricionist? Valjda prije treba znati od čega diejte ima smetnje. Nema dijete smetnje od ovog ili nonog nalaza, već od nečega št omože uključivati sve i ništa od utvrđenih alergija. Naime, možeimati neku alergiju koju baš niste naciljali.
2. Voća i povrća? Samol vi testirajte, u nedogled, i uvijek ćete nešto na kraju naći. Gdje je tu razum? Pa nije alergolgoija = nalaz.
3. Jačanje imuniteta: Alergija sama po sebi znači pojačanu i nenermalnu reakciju, i kod alergija se kao jedna od mjera liječenja, imunost mora oprezno (i selektivno, akoje moguće) smanjivati. Ima, nažalost bolesnika koji pate od imunodeficijencija, i bili bi jako sretni da im nekakvi beta-glukan ili crni kim mogu ištapomoći.
4. Sttreptokok haemolyticus grupe B nema nikakve veze a alergijama u vašeg djeteta. S alergijama u vašeg djeteta imate veze vi i tata djeteta.
Na kraju, ja ću si ovaj post prekopirati i pokazivati studentima kao ilustraciju današnjeg stanja alergologije u Hrvatskoj i beskonačnog neznanja koje po tom pitanju vlada, što ne bi bio tešk grijeh, kada ne bi postojali ućži specijalisti i alergologije i kliničke imunologije koji se, ili, ne znaju, ili ne mogu nametnuti, ili ih se sustavno ignorira.
No, da ne ostane samo na kritici, mogu vam ponuditi jedan termin za običan alergološki pregled (KBC Zagreb, Rebro), bez dermatologa, bez nutricioniste, bez gastroenterologa i bez laboratorija, samo vi, dijete i ja. To je obično najefikasnije, i u svojoj dugogodišnjom praksi, u zadnje s vrijeme uglavnom i bavim takvim "drugim mišljenjima", za koje bi bilo bolje da su "prva", i da je djetetu od početka zaorana stručno zaokružena diajgnostička i terapijska brazda, pa bi bilo malo manje lutanja i ludovanja s nekakvim kimom ili beta-glukanom.
|