Vaša usna šupljina je prozor u informacije o tome što se događa u ostatku Vašeg tijela, često služi kao korisna početna točka za otkrivanje ranih znakova i simptoma sistemske bolesti (bolesti koja zahvaća cijelo tijelo, a ne samo jedan njegov dio). Sistemska stanja kao što su AIDS ili dijabetes, često prve svoje simptome razvijaju u usnoj šupljini. Zapravo, više od 90% svih sistemskih bolesti pokazuju oralne znakove i simptome.
Vaš doktor može skupiti i testirati slinu na različite supstance. Na primjer, određivanje razine kortizola u slini se koristi za testiranje odgovora na stres u novorođenčadi. Dijelovi određenih kost-specifičnih proteina mogu biti korisni u praćenju gubitka kosti kod žena i muškaraca koji su skloni osteoporozi. Određeni markeri za rak su također prepoznatljivi u slini. Rutinsko testiranje sline može između ostalog odrediti prisutnost ilegalnih droga, toksina iz okoliša, hormona te protutijela koja upućuju na hepatitis ili HIV infekciju. Zapravo, mogućnost otkrivanja HIV-specifičnih protutijela dovela je do razvoja jednostavnih, komercijalnih testova za slinu. U budućnosti, testovi sline bi mogli zamijeniti krvne testove kao sredstvo dijagnosticiranja i praćenja bolesti kao što su dijabetes, Parkinsonova bolest, ciroza jetre i mnoge infektivne bolesti.
Slina je jedan od glavnih mehanizama obrane Vašeg tijela protiv organizama koji uzrokuju bolesti kao što su bakterije i virusi. Ona sadrži protutijela koja napadaju viralne patogene, kao što su prehlada i HIV. Također, sadrži i proiteine nazvane histaminima, koji sprečavaju rast prirodno prisutne glivice Candide albicans. Ako tijekom HIV infekcije ili neke druge bolesti ti proteini oslabe, kandida može početi nekontrolirano rasti uzrokujući gljivičnu infekciju.
Slina također štiti od bakterija koje uzrokuju bolesti. Ona sadrži enzime koji uništavaju bakterije na različite načine - uništavajući bakterijsku membranu, sprečavajući rast i metabolizam određenih bakterija ili prekidajući vitalne bakterijske enzimske sisteme.
Iako slina štiti protiv nekih napadača, ne može zaštititi od svih. Više od 500 vrsta bakterija stalno živi u Vašim ustima. Ove bakterije neprestano stvaraju dentalni plak – ljepljivi, bezbojni sloj koji prijanja uz zube i može uzrokovati zdravstvene probleme.
Ukoliko redovito ne četkate zube i ne čistite ih zubnim koncem, plak se može nakupiti duž razine zubnog mesa, stvarajući okoliš pogodan za daljnje nakupljanje bakterija u prostoru između zubnog mesa i zuba. Ova infekcija zubnog mesa se naziva gingivitis. Ukoliko se ne liječi, gingivitis može dovesti do ozbiljnije infekcije zubnog mesa nazvane parodontitis. Najteži oblik upale zubnog mesa naziva se akutni nekrotizirajući ulcerativni gingivitis.
Bakterije iz Vaših usta normalno ne ulaze u krvotok. Međutim, invazivni stomatološki tretmani – ponekad čak i rutinsko četkanje zuba ili čišćenje zubnim koncem kod osoba s bolestima zubnog mesa – mogu omogućiti ulaz mikrobima. Ljekovi ili tretmani koji smanjuju protok sline i antibiotici koji narušavaju normalnu ravnotežu bakterija u usnoj šupljini, mogu također ugroziti prirodne obrambene mehanizme usne šupljine, dopuštajući bakterijama da uđu u krvotok.
Ukoliko imate zdrav imunološki sustav, prisutstvo oralnih bakterija u krvi neće uzrokovati nikakve probleme. Imunološki sustav će ih uništiti i tako prevenirati infekciju. S druge strane, ukoliko je Vaš imunološki sustav oslabljen zbog bolesti, oralne bakterije u krvotoku mogu uzrokovati razvoj infekcije u drugom dijelu Vašeg tijela. Infektivni enokarditis, bolest u kojoj oralne bakterije uđu u krvotok i nasele srčane zaliske, jedan je od primjera ovog fenomena.
Brinuti se o svojoj usnoj šupljini, zubima i zubnom mesu vrijedan je cilj sam po sebi. Dobra oralna i dentalna higijena može prevenirati loš zadah, zubni karijes i bolest zubnog mesa – i može pomoći da sačuvate vaše zube u starosti.
Istraživači otkrivaju i nove prednosti četkanja zubi i čišćenja zubnim koncem. Zdrava usna šupljina može pomoći u suzbijanju medicinskih poremećaja ili bolesti. S druge strane, bolesna usna šupljina, pogotovo ona zahvaćena s bolesti zubnog mesa, može povećati rizik za nastanak ozbiljnih bolesti kao što su srčani udar, moždani udar, slabo kontrolirani dijabetes i prijevremeni porod.
Mnogo liječnika smatra da je pretilost kronična bolest. U posljednje vrijeme njena rasprostranjenost je sve veća i sve mlađe osobe su pretile zbog slabe ishrane i loših prehrambenih navika. Istraživanja su pokazala da pretilost povećava rizik od hipertenzije, dijabetesa tipa 2, artritisa, kardiovaskularnih bolesti, respiratornih problema te karcinoma maternice, dojke, prostate i debelog crijeva. Zadnja istraživanja su pokazala da pretilost povećava rizik za razvoj parodontne bolesti. Moguće je da otpornost na inzulin određuje odnos između pretilosti i parodontne bolesti. Također je dokazano da osobe s povišenim tjelesnim indeksom mase imaju višu razinu upalnih proteina.
Ključno je da pojedinci poduzmu proaktivne korake u rješavanju pitanja pretilosti sa sobom i članovima obitelji koji su pretili. Dobra ishrana i vježba su važne. Pojedince treba educirati o ulozi koju pretilost može igrati u razvoju dijabetesa, kardiovaskularne bolesti i karcinoma.
Stomatolog bi trebao uzeti temeljitu medicinsku povijest bolesti i razmotriti sve medicinske probleme koji bi mogli ukazivati na uzrok pretilosti te uputiti pacijenta liječniku na daljnju obradu. Oralni status i liječenje treba prilagoditi dijagnozi. Naglasak treba staviti na smanjenje plaka i popratne upale, i to one iznad i ispod razine zubnog mesa. Kućnu njegu treba pojačati i pacijente uputiti da četkaju zube dva puta dnevno zubnom pastom koja pruža antibakterijsku zaštitu te da redovito čiste zube zubnim koncem.
Dijabetes je bolest u kojoj tijelo ne proizvodi ili pravilno ne koristi inzulin. Inzulin je hormon koji je potreban za pretvorbu šećera, škroba i ostale hrane u energiju koja je potrebna za svakodnevni život. Nedavna istraživanja su pokazala da je parodontitis često povezan s dijabetesom i da se može smatrati jednom od komplikacija bolesti. Nedavna studija koja je uključivala 200 ispitanika istraživala je odnos između dijabetesa i parodontitisa. Rezultati studije su pokazali da su ispitanici s dijabetesom imali napredniji stupanj parodontitisa nego ispitanici koji nisu imali dijabetes.
Bitni čimbenici koje treba uzeti u obzir prilikom uzimanja parodontnog statusa i određivanja plana liječenja za pacijente s dijabetesom uključuju stupanj metaboličke kontrole dijabetesa, trajanje bolesti, prisutnost dugotrajnih komplikacija dijabetesa, prisutnost popratnih rizičnih čimbenika i njihova razina općeg zdravstvenog stanja.
Naglasak treba staviti na smanjenje broja bakterija i eliminaciju biofilma, iznad i ispod razine zubnog mesa. Ovo se može postići struganjem i poliranjem korijena u kombinaciji s izvrsnom kućnom njegom. Tretman se treba usredotočiti na prevenciju parodontne bolesti i oralne upale, koja je ključna u kontroli oralnih komplikacija povezanih s dijabetesom. Budući da znamo da su bakterije rizični čimbenik za gingivitis čak i kod zdravih, dobro-kontroliranih pacijenata s dijabetesom, pacijente treba uputiti na četkanje zubi dva puta dnevno zubnom pastom koja pruža antibakterijsku zaštitu te na redovito čišćenje zubi zubnim koncem.
Kardiovaskularna bolest utječe na srce i/ili krvne žile i vodeći je uzrok smrti u suvremenom svijetu. Do trenutka otkrivanja srčanih problema, temeljni uzrok (ateroskleroza) je obično prilično uznapredovao. Zbog toga, prevencija kroz modifikaciju rizičnih faktora kao što su zdrava prehrana, vježbanje i ne pušenje je ključ.
Čini se da bakterije usne šupljine mogu uzrokovati upalu po cijelom tijelu, uključujući i arterije. Ova upala može poslužiti kao temelj za razvoj aterosklerotskog plaka u arterijama, povećavajući rizik za srčani ili moždani udar. Neka istraživanja pokazuju da osobe s infekcijom zubnog mesa imaju povećan rizik za srčani i moždani udar. Što je teža infekcija, to je veći rizik. Bolest zubnog mesa i gubitak zuba mogu pridonijeti nakupljanju plaka u karotidnim arterijama. Prema jednoj studiji, 46% ispitanika koji su izgubili do devet zuba su imali naslage na karotidnim arterijama. Među onima koji su izgubili 10 zuba ili više čak 60% ih je imalo naslage.
Jedna od teorija koja ukazuje na povezanost parodontitisa i razvoja kardiovaskularne bolesti tvrdi da upalni proteini i bakterije parodontnog tkiva ulaze u krvotok i uzrokuju brojne učinke na kardiovaskularni sustav. Nedavna studija je uspoređivala prisutnost bakterija koje uzrokuju parodontitis i zadebljanje stijenki krvnih žila koje je često prisutno kod srčanih bolesti. Ispitivanje je obuhvaćalo više od 650 ispitanika. Ispitivači su zaključili da je povećana razina zadebljanja krvnih žila povezana s prisutstvom bakterija u plaku koje su jednake bakterijama za koje je poznato da uzrokuju parodontitis.
Pri uzimanju parodontološkog statusa i razvoja plana terapije treba uzeti u obzir mnoge dijelove zdravlja. Kod osoba kod kojih postoji rizik za razvoj kardiovaskularne bolesti, kritični čimbenici koje treba razmotriti uključuju težinu i trajanje bolesti, prisutnost ostalih medicinskih stanja kao što je dijebetes te prisutnost popratnih parodontoloških rizičnih čimbenika.
Smanjenje broja bakterija i uklanjanje biofilma, ispod i iznad razine zubnog mesa, sastavni su dio terapije. To se može postići struganjem i poliranjem korijena uz dobru kućnu oralnu njegu. Upute u oralnu njegu važan su dio plana terapije za sve pacijente, a pogotovo za visokorizične pacijente kao što su pacijenti s kardiovaskularnom bolesti. Tretman bi se trebao temeljiti na prevenciji parodontne bolesti i oralne upale, što je ključno za kontroliranje oralnih komplikacija kardiovaskularne bolesti. Budući da znamo da je prisutnost bakterija rizični čimbenik čak i kod zdravih pacijenata, pacijente treba potaknuti da redovito čiste zube zubnim koncem i četkaju zube dva puta dnevno zubnom pastom koja pruža antibakterijsku zaštitu.
Teška bolest zubnog mesa može povećati rizik za prijevremeni porod i rođenje djeteta niske porođajne težine. Nacionalni institut za dentalna i kraniofacijalna istraživanja u Sjedinjenim američkim državama procjenio je da je uzrok za 18 posto prijevremeno rođene djece niske porođajne težine oralna infekcija.
Teorija tvrdi da oralne bakterije otpuštaju toksine, koji ulaze u majčin krvotok, dolaze do placente i interferiraju s rastom i razvojem fetusa. U isto vrijeme, oralna infekcija djeluje na majku da počne proizvoditi substance koje potiču prijevremeni porod.
Ukoliko do sada niste imali dovoljno razloga da se brinete za svoju usnu šupljinu, zube i zubno meso, odnos između Vašeg oralnog zdravlja i općeg zdravlja pruža vam nove razloge. Odlučite da ćete svaki dan provoditi dobru oralnu higijenu. Na taj način ulažete u Vaše opće zdravlje, i to ne samo u sadašnje, nego i u buduće zdravlje.
Zadnja izmjena: 21.08.2019.
Nedavno istraživanje pokazalo je da dijabetes nije samo glavni čimbenik rizika za parodontitis, već da je odnos između ta dva stanja dvosmjeran, što znači da oba utječu jedno na drugo i pogoršavaju ga.
Nedavne studije otkrivaju vezu između bolesti desni i povećanog rizika od krvnih ugrušaka, ističući potencijalne prednosti upravljanja oralnim zdravljem koje mogu spasiti živote za one koji su izloženi riziku od tromboze.
