Želudac je najširi dio probavne cijevi, oblika bikova roga, koji leži u gornjem trbuhu ispod lijeve kupole ošita, dijelom prekriven lijevim rebrenim lukom, a desno se, ovisno o stanju napunjenosti i obliku širi u epigastrij. Želudac žena je više izduljen i smješten je okomitije nego u muškaraca.
Želudac služi za spremište i probavu hrane. Hrana ulazi u želudac iz jednjaka prolazeći kroz prstenasti mišić (sfinkter), koji se otvara i zatvara te sprječava vraćanje sadržaja želuca natrag u jednjak.
U želucu se zalogaji slažu u slojevima, želučanim sekretom se kemijski razgrađuju na jednostavnije spojeve i pretvaraju u kašu koja nastaje i gomila se bez istezanja stijenke. Želučani sadržaj potom dolazi distalno u donji dio želuca, a odatle se u porcijama prazni u dvanaesnik (duodenum), prvi dio tankog crijeva.
Želudac dijelimo na četiri dijela, i to područje kardije, svod želuca, tijelo želuca i područje vratarnika.
Stijenka želuca ima pet slojeva - serozni omotač, supserozno tkivo, mišićni omotač, podsluznicu i sluznicu.
Stanice koje oblažu želudac luče tri važne tvari - sluz, solnu kiselinu i preteču pepsina, enzima koji razgrađuje bjelančevine. Sluz oblaže stanice želučane sluznice da je zaštiti od oštećenja kiselinom i enzimima, dok solna kiselina osigurava vrlo kiselu okolinu potrebnu pepsinu za razgradnju bjelančevina. Jednako tako jaka kiselost želuca služi i kao zapreka infekciji, jer uništava većinu bakterija.
Znanstvenici su otkrili mehanizam pomoću kojeg acetilsalicilatna kiselina može smanjiti metastaze nekih vrsta raka stimulirajući imunološki sustav. Smatra se, da bi ovo otkriće moglo dovesti do ciljane upotrebe acetilsalicilatne kiseline za sprječavanje širenja osjetljivih tipova raka te do razvoja učinkovitijih lijekova za sprječavanje metastaza raka.
