Autor
|
Poruka
|
Maya_78
|
21.04.2011. 17:30
Poštovani,
što mislite o ovim testovima u odnosu na klasične (RIST/RAST)?
Radi se o (ponovnom) testiranju djeteta od cca 2 godine. Prije godinu dana rađeni su RAST testovi.
Hvala
|
Darko Richter, dr. med.
|
21.04.2011. 22:45
Ne znam što je Allergy sensor test, no, po samom nazivu zaključio bih da je riječ o neekoj neozbiljnosti.
ISAC test odnosi se na komponentnu alergensku dijagnostiku, koja se može primijeniti ako su prethodno određena preosjetljivost IgE tipa nekom standardnom metodom (prick, RAST), te može dati uvid u profil alergena unutar neke tvari na koju je osoba preosjetljiva. Pojedine tvari, za koje ljudi misle da su alergene, npr. kikiriki, bjelanjak, pelud breze, u stvari su smjesa alergena, i ImmunoCAP ISAC definira te alergene na molekularnoj razini. Nemaju svi alergeni jednaku potentnost, pa su određene jače ili slabije reakcije, upornijeg ili prolaznijeg tipa, križne reaktivnosti itd. vezane uz određene alergenske komponente, tj. alergenske epitope, koje onda vrijedi znati.
|
Darko Richter, dr. med.
|
21.04.2011. 22:45
Promijenite formulu i nemojte je hranitipo 45 min, već najviše 20.
|
Maya_78
|
21.04.2011. 22:45
(samo da dodam, mislim da je puni naziv prvog ImmunoCap ISAC test)
|
Maya_78
|
22.04.2011. 18:50
Hvala!
Dakle, ako je djetetu utvrđena IgE preosjetljivost (na dosta elementarnih namirica), u svakom slučaju je uputno napraviti i ovaj test.
(Posebice što se i usprkos strogoj eliminacijskoj dijeti i dalje javljaju simptomi: jak ekcem praćen svrbežom. Sad ima 2 god. 3 mj., a atopijski dermatitis od 1,5 mj. starosti, a praktički nikad nije dokazano alergene namirnice kušao osim preko mog mlijeka.)
O Allergy Sensor testu kao dijagnostičkoj metodi čitala sam na stranicama iste tvrtke kao i ISAC test (a našla sam da radi Poliklinika Analiza), kažu da je primjeren za djecu.
Još me zanima gdje se ISAC test može obaviti u Hrvatskoj, ako znate.
Puno hvala!
|
Darko Richter, dr. med.
|
22.04.2011. 21:45
Za sada nigdje.
Međutim, sumnjam da je nedostatak tog testa razlog zbog kojih se atopisjiki dermatitis i dalje javlja. Bit će prije da vam nisu objasnili kako se atopijski ekcem njeguje, kako se liječi, i kako se pogoršanja preveniraju. A za to treba identificirati uzročni alergen. Ne postoje elementarne namirncie, jer, da je to tako, ISAC test ne bi trebalo niti izmišljati. Dakle, sve što sada jede, što je jeo i što će, vjerojatno i dalje jesti, su namirnice, koje s elementarnim nemaju nikakve veze. Ali, treba vidjeti od koje je namirnice najjači odraz na ekcem. Za to treba dobar alergolog, a ne nalaz.
|
Maya_78
|
26.04.2011. 12:25
Još jednom hvala na odgovoru.
Mislim da nije problem u tretiranju ekcema obzirom da smo i dermatološki pacijenti i ne zaziremo od korištenja kortikosteroidnih krema.
Nalazi su takvi da upućuju na jak alerg. odgovor na pšenicu (RAST oko 18), jaja (oko 11), mlijeko (oko 5), određene vrste crvenog mesa (dosta visoke vrijednosti, ne sjećam se točno)... i dijete je praktički oduvijek tj. od početka dohrane na eliminacijskoj prehrani obzirom da se prva alerg. obrada napravila u vrijeme kad je imao cca 4 mjeseca. Dakle, samo preko dojenja je dolazio u dodir s određenim alergenima.
Na bezgluutenskoj je prehrani, ne konzumira mlijeko (pije Allernovu i "zamjenske" napitke tipa rižino i sojino mlijeko za spravljanje ostalih jela) ni jaja kao ni crveno meso. Ne dajemo ni citruse ni orašaste (preporuka alergologa) kao ni bilo kakve "prerađevine", a oprezno uvodimo nove (voće i povrće) te poprilično pazimo da ne ugrabi nešto što ne smije. Istvoremeno par puta dnevno mažemo emolijentima te po potrebi Elocomom te dajemo Fenistil (prije Zyrtec), jak svrbež se i dalje javlja, a više ga ne mogu povezati s određenim uzrokom.
Doduše, na inhalatorne alergene nije testiran (osim grinja - neg.), ali nisam ni primijetila znakove (curenje očiju, kihanje...).
Kontinuirani problem je svrbež i crvenilo koje se sada već lokaliziralo na pregibe i noge, ali u dosta velikim "flekama", iako suhim lišajevima zna biti zahvaćeno i čitavo tijelo (ali obično preveniramo širenje ekcema čim krene).
Moje pitanje je zapravo što nam je sljedeći korak u dijagnostici, bi li bilo uputno ponoviti RASTove na alergene na koje je pokazao reakciju (i eventualno nove) obzirom da je posljednja obrada (i jedina osim one s 4 mj. na osnovne: mlijeko, brašno, jaja) rađena prick testom s njegovih 10 mjeseci te zatim RAST na one koje su pokazale reakciju (cca 12 od 20 alergena)?
Jednom prilikom nam je ordinirana i elektroforeza proteina (od strane dermatologa), ali alergologica je rekla da nema potrebe.
Mogu li se(s prolaskom vremena) očekivati poboljšanja obzirom na relativno visoke vrijednosti RASTova?
Mislili smo se i Vama obratiti (jednom prilikom ste nas i pozvali) na Rebru.
Unaprijed hvala na odgovorima!
|
Darko Richter, dr. med.
|
26.04.2011. 15:00
Očito je potrebna kompletna alergološka obrada, skoro da je svejedno da li prick ili RAST.
No, htio bih vam reći da RAST od 18 kU/L na pšenično brašno nije ništa osobito, niti je indikacija za bezglutensku dijetu. Iscrpljujete se s time što je nebitno, a izmiču vam aeroalergeni. Ne vidim zašto bi netko od peludi ili grinja morao isključito kihati, a da ga pri tome ne svrbi koža, kao i zašto bi netko od jaja ili jabuka morao isključivo patiti od svrbeža, a ne i od kihanja.
|
Maya_78
|
26.04.2011. 16:00
Eee, to je ono što me kopkalo.
Naime, u razgovoru s alergologicom odlučeno je ne raditi prick aeroalergena obzirom da nema povijest bronhitisa i sl. povezanh bolesti odnosno tegoba.
Ja isto "sumnjam" na nešto "izvanjsko" obzirom da je teško uspostaviti jasnu uzročno-posljedičnu vezu u prehrani (prije sam mislila da ima reakcije nakon X dana na nešto pojedeno, ali koliko znam, alergijska reakcija njegovog tipa je brža).
Nego, ono što me još zanima je vezano uz bezglutensku dijetu, zašto smatrate da nije izričito potrebna?
Tj. treba li ići i metodom pokušaja i pogreške (pokušati dati npr. griz pa vidjeti reakciju)? Malo me strah eksperimenta.
Unaprijed hvala!
|
Darko Richter, dr. med.
|
26.04.2011. 21:45
Zašto mislim da mu ne treba bezglutenska dijeta? Zato, jer nema celijakiju, i zato jer nema dokazanu preosjetljvost na gluten.
|
Maya_78
|
27.04.2011. 12:15
Istina, nema (dokazanu) celijakiju ni preosjetljivost na GLUTEN, ima na pšenicu.
Na raž i ječam nije testiran, zob je ok.
Doduše, 3x je reagirao povraćanjem na unos proizvoda koji sadrži gluten (ječmena kaša, kašica s pirom) pa sam se zabrinula zbog glutena.
"Klasične" simptome nije imao jer - zapravo - nikad nije ni unosio gluten.
Iako, dok je isključivo dojen, nekoliko je mjeseci slabo napredovao na težini, a tada sam ja bila na eliminacijskoj dijeti (bez mlijeka, jaja, citrusa, orašastog, ALI - jela sam kruh). Kada je prestao dojiti, počeo je napredovati (i od tada je na "bezglutenskoj" dijeti). Inače je skloniji zatvoru, ne proljevastoj stolici.
Što nam je činiti? Da inzistiramo na "kompletnoj alerg. obradi" koja uključuje i aeroalergene i eventualno ponoviti one na koje je dokazana preosjetljivost?
Hoćemo li nešto "više" znati ako npr. RAST na pšenicu ne bude više 18 nego 10? Ima li smisla inzistirati na ovim pretragama sada s 2 god. 4 mj.?
Pitam Vas jer naša alergologica nije sklona čestom ponavljanju testova i vjerujem da nas prije 3. godine neće htjeti ponovo testirati.
Hvala!
|
Darko Richter, dr. med.
|
27.04.2011. 13:05
Alergija ili preosjetljivost može biti posredovana IgE protutijelima, ali i na druge načine. Ona, od IgE protutijela, detektira se prick testom ili RAST-om, odnosno određivanjem specifičnog IgE u krvi. Ostale se alergije (preosjetljivosti) mogu testirati na druge načine, npr. intrakutanim testom, kao npr. PPD (za tuberkulozu), ili, jednostavno, metodom provokacije i eliminacije.
IgE alergija na pđšenicu je relatinvo česti nalaz, no sve što je ispod 100 kU/L upitno je i trebalo bi vidjeti kliničku reakciju na ustezanje, i provokaciju.
Na gluten postoji IgE alergija, koja se otkriva određivanjem specifičnog IgE (RAST, ImmunoCAP, prick), i liječi kao svaka alergija - eliminacijom. No, postoji i stanično posredovana alergija na gluten koja rezultira celijakijom. Prije je jedini način bio učiniti biopsiju sluznice tankog crijeva nakon izlaganja glutenu, pa kontrolu nakon eliminacijske dijete. Danas se s velikim stupnjem točnosti mogu napraviti testovi u krvi koji utvrđuju ili isključuju celijakiju (antiglijadinska protutijela i anti-TG protutijela). Radi ih svaki klinički laboratorij.
Preporučiio bih vam alergološku obradu, uključujući i testiranje na gluten, bilo prick bilo metodom spec. IgE iz krvi, osobito ako je od prethodnog testiranja prošlo više od jedne godine, te određivanje anti-glijadinskih i antitTG protutijela.
|
Maya_78
|
19.06.2011. 14:10
Dr. Richter,
javljam Vam se na ovu temu da se nadovežem na prethodne postove.
Evo, obavili kontrolni pregled kod našeg alergologa.
Nažalost, moja sumnja u nevoljkost na ponovno testiranje je potvrđena: nije napravljena ponovna obrada, unatoč mom inzistiranju jer je prošlo cca (a za neke i više od) dvije godine. Kaže da bismo to trebali učiniti tek s 3 godine (sljedeći pregled).
Mogu li Vas dalje kontaktirati preko maila?
|
Darko Richter, dr. med.
|
19.06.2011. 22:50
Da.
|