Kao posljedica aritmije obično dolazi do poremećaja u istisnoj funkciji srca, što osoba može i ne mora osjetiti. Smetnje ovise i o vrsti aritmije, a mogu biti u rasponu od relativno bezazlenog osjećaja preskakivanja srca, do nedostatka zraka, zamora, vrtoglavice, boli ili pritiska u prsima, te u krajnjem slučaju, gubitka svijesti.
Važno je zabilježiti i nastup te trajanje aritmije. Neke aritmije su nakon što započnu prisutne trajno (npr. permanentna fibrilacija atrija), neke se javljaju u napadajima (paroksizmalne aritmije), koji mogu trajati nekoliko minuta, sati ili dana. Neke počinju naglo, a isto tako i prestaju (tipična paroksizmalna supraventrikulska tahikardija); neke su povezane s naporom, a neke se mogu osjetiti u većoj mjeri u fazi odmora, primjerice navečer, prije spavanja. Postoje i aritmije čija se učestalost smanjuje u naporu (kao npr. ventrikulske ekstrasistole iz desne klijetke).
Zadnja izmjena: 30.04.2024.
Ljudi koji piju kavu ujutro imaju manji rizik od smrti od kardiovaskularnih bolesti i niži ukupni rizik od smrtnosti u usporedbi s onima koji piju kavu cijeli dan, pokazalo je novo istraživanje.
Izgleda da žene sa srčanim bolestima imaju veći rizik od agresivnog raka dojke, prema nedavno objavljenoj studiji. Naime, kardiovaskularne bolesti mogu inducirati imunosupresivno stanje, potencijalno pospješujući ubrzani rast i širenje stanica tumora dojke.
