Gripa se javlja sezonski u hladno doba godine, što znači da se na sjevernoj Zemljinoj polutci javlja od siječnja do ožujka, a na južnoj od lipnja do kolovoza. Uzročnike svijetom raznose putnici koji mogu oboljeti s jačim ili slabijim simptomima. Najveći svjetski putnici koji raznose viruse gripe ipak nisu ljudi - to su ptice selice i upravo su one glavni "krivci" za promjene virusa gripe.
Kada ljudi prebole gripu, stječu otpornost (imunitet), baš kao i na većinu drugih uzročnika bolesti, te pri sljedećem kontaktu s istim uzročnikom više neće oboljeti.
Međutim, pošto se virusi gripe stalno mijenjaju, ljudi svake godine dolaze u kontakt s "novim" virusom. On se malo razlikuje od onoga koji je izazivao bolest prošle godine, i na kojega su ljudi stekli imunitet bilo nakon oboljevanja bilo nakon cijepljenja. To je glavni razlog zašto se od gripe može oboliti svake godine i zašto se protiv gripe moramo cijepiti svake godine. Na sreću, ove promjene virusa su vrlo male i ljudi ih dobro podnose. Međutim, ako se dogodi veća promjena virusa i nastane novi podtip, onda imunitet od ranijih gripa i cijepljenja više neće biti dovoljno jak. U takvim slučajevima dolazilo je do pojave teškog oboljevanja i širenja gripe po svim kontinentima zato jer ljudi nisu bili dovoljno otporni na taj "novi" virus.
Zadnja izmjena: 23.05.2024.
Povezanost između oboljevanja od gripe i porasta kratkoročnog rizika od akutnog srčanog udara ili infarkta miokarda (MI) ponovno je potvrđena u novoj studiji, koja je pokazala da je rizik posebno povećan kod osoba bez prethodne dijagnoze koronarne arterijske bolesti.
Preko 80 posto pacijenata hospitalziranih zbog COVID-19 prijavilo je neurološke simptome, od kojih su najčešći glavobolja i anosmija (gubitak osjeta njuha). Također postoji sklonost povećanom zgrušavanju, a moždani udari opisani su kao komplikacija. Neki su pacijenti razvili neuropatije poput Guillain-Barreovog sindroma ili Parkinsonove bolesti.
