Gripa je akutna je zarazna bolest uzrokovana virusima gripe. Prvi ju je opisao Hipokrat 412. godine p.n.e., dok je prva pandemija (širenje epidemije na više kontinenata) bolesti "poput influenze" opisana 1580. godine. Od tada do danas zabilježeno je preko 30 pandemija gripe, od kojih su tri iz 20. stoljeće najpoznatije: s tri koje su se pojavile u ovom stoljeću u sezonama: 1918/19. "Španjolska" gripa, 1957/58. "Azijska" gripa i 1968/69. "Hong-Kong-ška" gripa. Imena su dobile po krajevima odakle je pandemija krenula. Najstrašnija je bila "Španjolka" koja je odnijela više od 20 milijuna života, više od svih ratova u ljudskoj povijesti do toga vremena. Po broju žrtava gripu prate samo ratovi tijekom 20. stoljeća!
Gripa je jedan od najvećih ubojica u ljudskoj povijesti koji još uvijek danas vreba svoje žrtve. To je bolest koja zahvaća veliki broj ljudi svake godine - u nas blizu 100000 ljudi oboli svake godine iako se posljednjih godina cijepi oko pola milijuna stanovnika Hrvatske. Procjenjuje se da godišnji gubici radi gripe u svijetu iznose oko 20 milijardi dolara.
Zadnja izmjena: 23.05.2024.
Povezanost između oboljevanja od gripe i porasta kratkoročnog rizika od akutnog srčanog udara ili infarkta miokarda (MI) ponovno je potvrđena u novoj studiji, koja je pokazala da je rizik posebno povećan kod osoba bez prethodne dijagnoze koronarne arterijske bolesti.
Preko 80 posto pacijenata hospitalziranih zbog COVID-19 prijavilo je neurološke simptome, od kojih su najčešći glavobolja i anosmija (gubitak osjeta njuha). Također postoji sklonost povećanom zgrušavanju, a moždani udari opisani su kao komplikacija. Neki su pacijenti razvili neuropatije poput Guillain-Barreovog sindroma ili Parkinsonove bolesti.
