Gripa - FAQ

Da li je gripa opasna bolest i može li se od nje umrijeti?

Gripa je kratkotrajna akutna bolest koju karakterizira nagli početak, nešto sporiji oporavak i mogućnost razvoja brojnih komplikacija. Na vrstu, težinu bolesti i komplikacija utječe dob oboljelog, cjelokupno zdravstveno stanje i poglavito kronične bolesti od kojih je osoba bolovala prije gripe. Pojava komplikacija određuje konačni ishod razboljevanja od gripe: nekomplicirana bolest izaziva kratkotrajni prolazni opći zdravstveni poremećaj, a komplikacije mogu rezultitrati i smrtnim ishodom.

Ne zaboravimo povijesnu činjenicu: velika epidemija gripe iz 1918. odnijela je više života nego cijeli prvi svjetski rat!

Što uzrokuje gripu?

Uzročnik gripe je virus a postoje tri tipa virusa: A, B i C. Pojedini tipovi razlikuju se prema sposobnostima širenja i težini simptoma koje izazivaju. U jednoj epidemiji prisutan je samo jedan tip virusa. Oboljele osobe mogu imati simptome i tegobe različite težine što ne znači da su u pitanju različiti tipovi virusa već je to pitanje razlike u reakciji svakog pojedinca na isti tip virusa.

Tip virusa i njihovo praćenje važno je u pripremi cjepiva za gripu, budući da se virus gripe stalno mijenja.

Kako se može zaštititi od gripe?

Gripa je zarazna bolest koja se vrlo lako prenosi s čovjeka na čovjeka, a od nedavno i sa životinja na čovjeka, kapljičnim putem. To znači da se svatko može zaraziti ako boravi u prostoru u kojem je i oboljela osoba. Nije važno kašlje li oboljela osoba ili ne. Tijekom epidemije mogućnost zaraze virusom gripe je izrazito velika, pa se samo stroga izolacija može smatrati dostatnom mjerom sprječavanja zaraze virusom. Provjetravanje prostorije ima nesiguran učinak kao i nošenje zaštitine maske. Naravno, i imunitet ovdje ima svoju ulogu. Redovite higijenske mjere i zdrava ishrana , koji utječu na opći imunitet, mogu se smatrati korisnim mjerama u sprječavanju oboljevanja.

Zaštitu od gripe može osigurati i specifična profilaksa - cijepljenjem protiv te bolesti. Od oralnih lijekova koji se koriste i u profilaktičke svrhe, kod nas je registriran lijek oseltamivir.

Treba li se cijepiti i koliko je cjepivo sigurno?

Cijepivom se podiže razina otpornosti isključivo protiv određenog tipa virusa. Kada je virus izoliran i cjepivo priređeno razvoj bolesti se može spriječiti u 70 % cijepljenih u dobnoj skupini do 65 godina i 27 % cijepljenih starijih od 65 godina. Djelotvornost cjepiva se povećava redovitim godišnjim cijepljenjem prije svake sezone gripe. Iako ne pruža apsolutnu sigurnost, cjepivo smanjuje mogućnost razvoja bolesti te nastanka značajnijih komplikacija. Važno je cijepljenjem zaštititi osobe starije od 65 godina, zbog sklonosti komplikacija bolesti, i osobe s ozbiljnim kroničnim bolestima srca, pluća, bubrega kao i osobe kojima je imunitet smanjen iz drugih razloga. 

Može li se gripa spriječiti ostankom kod kuće?

U sezoni epidemije gripe velike su količine virusa prisutne u zraku. Period od zaraze do razvoja simptoma obično traje 2-3 dana a ponekad i kraće, samo 24 sata. Osoba zaražena virusom gripe za okolinu je najopasnija prva 2-3 dana, kada su i simptomi najizraženiji. Također, zimski uvjeti kada se ljudi više kreću u zatvorenom prostoru povećava i pogoduje bržem širenju zaraze. Iz toga razloga velika je mogućnost zaraze na javnim mjestima kao što su škole, trgovine, bolnice, javnom prijevozu. Zapravo svugdje gdje boravi veći broj ljudi. Ostankom kod kuće smanjuje se mogućnost zaraze, ali trebamo imati na umu da virus može biti donesen izvana u kuću. Samo potpuna izolacija može osigurati zaštitu, a to bi značilo ne izlaziti iz kuće i ne primati posjete.

Kako ću znati imam li gripu, a ne prehladu?

Gripa se javlja u obliku epidemije u zimskim mjesecima i virusna je bolest. Zahvaća cijelo tijelo. Simptomi upale sluznice kombinirani su sa simptomima cijelog tijela. Tijek bolesti je srednje težak do vrlo težak, ovisno o stanju organizma. Gripa može biti smrtonosna i potrebno je liječenje. Simptomi gripe: glavobolja, groznica, suhi kašalj. Javlja se temperatura, 38-41 oC, posebno u djece. Temperatura je u naglom porastu tijekom prva 24 sata i može trajati duže od tjedan dana. Prisutna je bol u mišićima bilo kojeg dijela tijela i bol u zglobovima koja može biti poprilično jaka. Bolesnici se žale na pečenje u očima i osjetljivi su na svjetlo. Simptomi dišnog sustava mogu dominirati, grlobolja i kašalj mogu trajati i do dva tjedna.

Prehlada je blaga virusna bolest. Zahvaća slusnicu dišnih organa. Nema općih simptoma bolesti, blagog je tijeka i obično bez komplikacija. Očituje se u pojedinim organima respiratornog sustava izazivajući grlobolju, kašalj, promuklost. Praktički ne zahtjeva liječenje.

Što treba činiti kad se oboli od gripe?

Na temelju informacija o postojanju epidemije i opisanih tipičnih simptoma lako je zaključiti tko je obolio od gripe. Prije dolaska specifičnog oralnog lijeka za liječenje gripe sveukupno liječenje nekomplicirane bolesti večinom je liječeno bez pomoći liječnika. Taj stav u potpunosti se mijenja. Potrebno je obratiti se svom liječniku čim se pojave prvi simptomi kako bi se lijek uzeo u roku od 48 sati od pojave simptoma bolesti te na taj način spriječio razvoj bolesti i njenih komplikacija. Nužno je ostati kod kuće i mirovati u krevetu, konzumirati veće količine tekućine i vitaminskih pripravaka.

Pomažu li antibiotici?

Ne. Gripa je uzrokovana virusom pa liječenje antibioticima nije svrsishodno. Antibiotici su lijekovi koji se koriste kod liječenja bakterijskih infekcija i zbog toga nisu djelotvorni kod liječenja virusa gripe. Svaka nekontrolirana, samoinicijativna upotreba antibiotika je neopravdana i može produljiti liječenje na štetu zdravlja bolesnika. U slučaju razvoja komplikacija liječnik će prosuditi da li je potrebno uzeti antibiotik

Pomažu li lijekovi koji se u ljekarni mogu kupiti bez recepta (over-the-counter)?

Neki ljudi misle da analgetici i antipiretici djeluju na virus gripe. To nije točno. Ti lijekovi mogu u manjoj mjeri minimalizirati simptome bez liječenja samog uzroka gripe.

Postoji li specifičan lijek za gripu?

Da postoji. To je nova generacija antivirotika, zvanih inhibitori neuraminidaze, koja je donijela veliki napredak u liječenju gripe. Postoji samo jedan oralni lijek koji je djelotvoran i na virus A i virus B gripe. Generičko ime mu je oseltamivir. Lijek djeluje tako da blokira enzim neuraminidazu koja je odgovorna za replikaciju virusa. Blokirajući uvijek nepromijenjeni dio virusa uništava ga i time zaustavlja daljnje njegovo širenje u tijelu. Bitno je da se lijek uzme tijekom prvih 48 sati (dva dana) od pojave simptoma bolesti.U tom slučaju oseltamivir može gotovo u potpunosti zaustaviti gripu.

U liječenju gripe oseltamivir se uzima dva puta na dan tijekom pet dana. Jedna kutija lijeka upravo je dovoljna za terapiju. U slučaju kada nismo oboljeli od gripe a krećemo se u okolini gdje je ona prisutna profilaktički se uzima jedna kapsula oseltamivira tijekom šest tjedana.